Antička i novovjekovna luka u Vrsaru
Podmorje vrsarske luke, u kojem slojevi uz rub antičkog lučkog bazena čuvaju posuđe, amfore i ribarske utege od antike do novog vijeka.
Datacija: od antike do 18. st.
Vrsarska uvala bila je luka od antike do danas. Starija literatura bilježi u njoj raspršen arheološki materijal, a pregled Hrvatskog restauratorskog zavoda 2013. to je potvrdio: ronioci su na više mjesta u uvali izvadili nalaze od antike do novog vijeka.
Godine 2020. tim projekta Archaeocultour postavio je probnu sondu dvadesetak metara od mjesne rive, između molova 1 i 2, na muljevitom dnu dubokom 3 m. Ondje se izdiže hrbat izvornog dna dug 8 i širok 4 m, koji nije uklonjen pri produbljivanju luke, a nalazi se na rubu antičkog lučkog bazena. Unatoč vrlo slaboj vidljivosti, sonda je dala jasan slijed slojeva.
U gornjem sloju pronađeni su ulomci glaziranog posuđa iz 16. – 18. st. (zdjelice, zdjele, tanjuri, vrčevi s izljevom) i grlo venecijanske staklene boce iz 15. – 17. st. Ispod njega leže antičko stolno posuđe (vrčevi, tanjuri, zdjele, čaša), kuhinjsko posuđe (lonci, poklopci, dijelovi peke), ulomci amfora različitog podrijetla i njihovi čepovi te mnogo keramičkih ribarskih utega, uz životinjske kosti i biljne ostatke. Ti nalazi svjedoče o neprekinutoj uporabi luke i o živom ribolovu, a njihova obrada pokazat će odakle je roba stizala u Vrsar.
Istraživanja kroz godine
- 2013. Podmorsko rekognosciranje: Pregledano je cijelo područje vrsarske uvale, u kojoj starija literatura bilježi raspršen arheološki materijal. Nekoliko timova ronilaca izvadilo je nalaze iz različitih razdoblja, od antike do novog vijeka. Pokretni nalazi pohranjeni su na desalinizaciju u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Dračevcu. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Igor Miholjek)
- 2020. Probno podvodno sondiranje: Probna sonda postavljena je 20 m od mjesne rive, na neiskopanom hrptu izvornog dna dugom 8 i širokom 4 m između molova 1 i 2, na rubu antičkog lučkog bazena, na dubini od 3 m i uz vrlo slabu vidljivost. Gornji sloj dao je glazirano posuđe iz 16. – 18. st. i grlo venecijanske staklene boce iz 15. – 17. st., a donji antičko stolno i kuhinjsko posuđe, ulomke amfora i čepova, mnogo keramičkih ribarskih utega te životinjske kosti i biljne ostatke. (Konzervatorski odjel u Puli, voditelj Marko Uhač (projekt Archaeocultour, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli))