Antička luka za izvoz kamena u uvali Splitska (Brač)
Podmorje uvale Splitska na Braču, antičke luke iz koje se izvozio brački kamen, među ostalim za gradnju Dioklecijanove palače. Na dnu leže poklopac sarkofaga, dio stupa, mnogo klesanih blokova i ostaci zida lučkog postrojenja.
Datacija: antika, osobito kasna antika (3. – 5. st.)
Uvala Splitska na sjevernoj obali Brača bila je u antici luka iz koje se izvozio brački kamen, a osobito je važna postala u vrijeme gradnje Dioklecijanove palače u Splitu. U obližnjim kamenolomima Rasohe i danas se vidi reljef Herakla uklesan u stijenu, vjerojatno djelo jednog od Dioklecijanovih klesara. Kamenolomi su bili blizu obale, a padina prema moru služila je za spuštanje teških blokova do mjesta ukrcaja, gdje su se nalazile lučke instalacije. Današnje naselje razvilo se tek u 16. stoljeću; osnovano je u 13. stoljeću, kada su ga razorili omiški gusari.
Manja zaštitna podvodna istraživanja u lučici obavljena su 2011. pod vodstvom Z. Brusića. U dvije sonde od 2 × 2 metra nađeni su obrađeni ulomci vapnenca, dviju vrsta mramora i dviju vrsta granita te sjevernoafrička keramika iz 3. – 5. stoljeća, a slojevi sitnih vapnenačkih listića svjedoče o finoj obradi kamena u samoj lučici. Dokumentirane su i konstrukcije kasnoantičkog lučkog postrojenja, ali je prostor oko njih prije nekoliko godina uništen građevinskim strojevima. Antička obala vjerojatno je tekla otprilike kao današnja. Uvezeni ukrasni kamen, mramor i granit, istovjetan je onome u Dioklecijanovoj palači.
Godine 2018., prije uređenja luke i rive, tvrtke Neir i Temenos istražile su četiri sonde uz obalni zid koji se obnavlja. U njima nisu nađeni kulturni slojevi ni arheološke strukture, nego nasipi s obrađenim blokovima, zemljom, muljem i lomljenim kamenom te rijetki ulomci keramike. Izvan zone zahvata, u središnjem dijelu uvale, leži velika skupina obrađenih kamenih blokova i kamene plastike: poklopac sarkofaga s akroterijima dimenzija 1,05 × 2,50 metra, dijelovi stupa i drugi arhitektonski ulomci, možda kasnoantički dijelovi pripremljeni za ukrcaj koji su završili u moru. Uz zapadni dio obale pruža se red većih blokova dug 4,55 i širok 0,60 metra, vjerojatno ostatak zida lučkog postrojenja, uz koji su nađeni rijetki ulomci kasnoantičke keramike, što upućuje na moguće netaknut kulturni sloj. Predložen je stalni arheološki nadzor radova i buduće sustavno istraživanje; postupak zaštite je u tijeku.
Istraživanja kroz godine
- 2018. Podvodno sondažno istraživanje: Godine 2018., za potrebe uređenja luke i rive, istražene su četiri sonde uz obalni zid, duboke do 150 cm; u njima nema kulturnih slojeva, nego nasipi s klesanim blokovima, muljem i lomljenim kamenom te rijetki ulomci keramike. Izvan zone zahvata, u središtu uvale, dokumentirani su poklopac sarkofaga dimenzija 1,05 × 2,50 metra, dijelovi stupa i brojni obrađeni blokovi, a uz zapadnu obalu red blokova dug 4,55 metra s rijetkim kasnoantičkim ulomcima, vjerojatno dio lučkog postrojenja. Predloženi su stalni arheološki nadzor gradnje i buduće sustavno istraživanje. (Neir d.o.o. i Temenos, voditeljica Anita Penović)