Antička operativna obala Skardone u Skradinu
Oko 500 metara dug ostatak zidane rimske obale na Krki nizvodno od Skradina, luke antičke Skardone, uz koju su nađeni ulomci afričkih i istočnomediteranskih amfora i rimsko legionarsko koplje.
Datacija: antika (rimsko razdoblje)
Skradin, antička Skardona, bio je poznato lučko i trgovačko središte rimske provincije Dalmacije. Željko Miletić i Miroslav Glavičić sa Sveučilišta u Zadru već su pri kopnenim pregledima oko grada uočili ostatke zidane operativne obale koja je mogla pripadati antičkoj luci. Obala počinje oko 150 metara južno od ACI marine, na predjelu Lenovac, i proteže se u dužini od oko 500 metara, na dijelu obale Krke koji nije zahvatila novija gradnja.
Podvodnim pregledom Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru 2012. utvrđeno je da zidovi obale počinju već desetak centimetara ispod površine, a mjestimično su temeljeni na gotovo 2 metra dubine. Sačuvani su u visini od 30 do 150 cm, ponegdje u jednom sloju, a ponegdje u nekoliko zidanih redova. Donji dio čine veći nepravilni blokovi, a gornji manji, pravilnije klesan kamen. Strma obala pojačala je eroziju, ali je na mjestu zvanom Novi Banj utvrđeno da je obala bila široka oko 8 metara. U strukturi obale uočeno je i sedam ili osam okruglih kamenih oblika nalik žrvnjevima, debelih oko 50 cm i promjera oko 2 metra, s utorima na gornjoj strani, čija namjena zasad nije poznata.
Velik dio obale i nasipa nastalog njezinim urušavanjem prekrili su mulj i sedra koju Krka taloži, a na dnu korita, na 6 do 12 metara, leži debeo sloj mulja, pa je sitne nalaze uz slabu vidljivost teško uočiti. Ipak su na 2 do 3 metra dubine viđeni ulomci tegula, pitosa i amfora, među njima afričkih i istočnomediteranskih, koji su srasli s nasipom i ostavljeni na mjestu. Taloženje je toliko snažno da su i moderne staklene boce, ne starije od tridesetak godina, čvrsto srasle s obalom. Najzanimljiviji je nalaz rimsko legionarsko koplje s tuljcem za nasad, čvrsto sraslo uz stijene nasipa. Ono svjedoči o rimskoj vojsci koja je u 1. stoljeću boravila u logoru Burnum, a kojoj su namirnice vjerojatno stizale upravo preko skradinske luke.
Pregledom 2015. u sklopu rekonstrukcije i dogradnje ACI marine, od dna uvale Rokovača do južnog kraja uređene obale, nisu pronađeni arheološki nalazi: gradnjom marine, iskopima uz obalu i nasipavanjem izvorni je izgled obale uvelike promijenjen, a obalni pojas širok oko 8 metara višekratno je produbljen do oko 3 metra. Fini mulj koji se poslije nataložio diže se pri svakom pokretu i gotovo onemogućuje pregled.
Istraživanja kroz godine
- 2012. Podvodno rekognosciranje: U dva navrata 2012. pregledana je Krka nizvodno od Skradina i dokumentirani su zidani ostaci antičke operativne obale duge oko 500 m, očuvani do visine od 150 cm i vidljivi već desetak centimetara ispod površine, sa sedam ili osam neobjašnjenih okruglih kamenih oblika nalik žrvnjevima. Na 2 do 3 m dubine uočeni su ulomci tegula, pitosa te afričkih i istočnomediteranskih amfora, srasli s nasipom i ostavljeni na mjestu. Pronađeno je i rimsko legionarsko koplje s tuljcem, povezano s vojskom iz logora Burnum. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, voditelj Mladen Pešić)
- 2015. Podvodno rekognosciranje: U studenom i prosincu 2015. pregledano je podmorje zahvata rekonstrukcije i dogradnje ACI marine Skradin, od dna uvale Rokovača do južnog kraja marine. Nalazi nisu pronađeni jer su gradnja marine, iskopi uz obalu, nasipavanje i višekratno produbljivanje izmijenili izvornu obalu, a fini mulj otežavao je vidljivost. Izvješće sažima i ranije spoznaje o antičkoj obali koja se pruža oko 500 m južno od marine, mjestimično široka oko 8 m. (Ida Koncani Uhač, stručna voditeljica pregleda)