Antički brodolom s hrpom balastnog kamenja kod otočića Kozine (Vrgada)
Hrpa lomljenog balastnog kamenja veličine 15 × 5 m s ulomcima keramike na dubini od 3 do 4 m kod jugozapadnog rta otočića Kozine, ostatak antičkog broda iz 1. – 3. st.
Datacija: 1. – 3. st.
Kod jugozapadnog rta otočića Kozine, koji sjeverozapadno od Vrgade štiti njezinu luku od maestrala, na dubini od samo 3 do 4 m leže ostaci antičkog brodoloma. Od broda je vidljiva hrpa lomljenog balastnog kamenja, koje je nekoć ležalo u dnu trupa, pomiješana s ulomcima keramike. Veće količine balastnog kamenja na tom mjestu prvi je put zabilježilo rekognosciranje pakoštanskog akvatorija 2007. pod vodstvom Zdenka Brusića.
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru pregledao je nalazište 2012. i izmjerio balastnu hrpu na oko 15 × 5 m. Prema sitnim nalazima egejskog kuhinjskog posuđa, dijelovima tegula i trbuha amfora brodolom je datiran u 1. – 3. st. Pri rekognosciranju 2015., pod vodstvom Marka Meštrova, zaključeno je da se brodolom površinskim pregledom ne može pouzdano datirati, nego bi trebalo kopati dublje u pijesak. Tridesetak metara dalje tada je pronađena nepotpuno sačuvana amfora tipa Dressel 29 ravnog dna iz 1. – 3. st., no ona je mogla dospjeti u more i pri sidrenju nekog drugog broda.
Istraživanja kroz godine
- 2007. Podmorsko rekognosciranje: Rekognosciranjem pakoštanskog akvatorija 2007. uz jugozapadnu stranu otočića Kozine kod Vrgade, na dubini od 3 do 4 m, zabilježene su veće količine balastnog kamenja iz antičkog razdoblja. (Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, voditelj Zdenko Brusić, uz Marka Meštrova)
- 2012. Podmorsko rekognosciranje: Pri rekognosciranju 2012. brodolom na jugozapadnom dijelu Kozine prepoznat je po hrpi lomljenog balastnog kamenja površine oko 15 × 5 m. Sitni nalazi egejskog kuhinjskog posuđa te dijelovi tegula i trbuha amfora datiraju ga u 1. – 3. st. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, voditelj Mladen Pešić)
- 2015. Podmorsko rekognosciranje: Rekognosciranje 2015. ponovno je zabilježilo hrpu balastnog kamenja s ulomcima keramike na dubini od 3 do 4 m kod jugozapadnog rta Kozine i zaključilo da se brodolom bez dubljeg iskopa ne može datirati. Tridesetak metara dalje pronađena je nepotpuno sačuvana amfora tipa Dressel 29 ravnog dna iz 1. – 3. st., koja ne mora pripadati brodolomu. (voditelj Marko Meštrov)