SEADRIA

Antički brodolom s grčko-italskim amforama kod pličine Buje

Ostaci broda iz 2. st. pr. Kr. s teretom grčko-italskih amfora na pješčanom dnu kod Umaga, zaštićeni željeznim kavezom kao podvodni muzej in situ.

Datacija: 2. st. pr. Kr.

Lokalni ronioci prijavili su 2006. ostatke antičkog brodoloma kod pličine Buje, nedaleko od Umaga. Brod je s teretom amfora sjeo na pješčano dno koje se od pličine blago spušta prema sredini kanala između pličine i kopna. Sve amfore pripadaju grčko-italskom tipu iz 2. st. pr. Kr.

Uviđaj koji je u travnju 2006. vodio Mario Jurišić iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda pokazao je da je teret najgušći na površini od 22 × 14 metara, a uokolo je sve rjeđi. Na dnu se vidjelo oko 120 trbuha amfora i mnogo odlomljenih grla, ali nijedna cijela amfora. Kulturni sloj ispod pijeska procjenjuje se na barem jedan metar, pa se ondje mogu očekivati i cijele amfore. Čini se da je brod kobilicom lagano udario o plitko dno i utonuo u pijesak, a da su povlačni ribarski alati poslije polomili grla i razvukli dio tereta. Ako je tako, donji dio broda s opremom još leži ispod pijeska.

Nad glavnom koncentracijom nalaza postavljen je zaštitni kavez od pocinčanih željeznih cijevi i mreže od šipki, s vratima za ronioce, zamišljen i kao okvir za buduće sustavno istraživanje. Pregledi Hrvatskoga restauratorskog zavoda 2008. i 2010. pokazali su da je kavez u odličnom stanju, osim lokota koje je trebalo zamijeniti. Nalazište se smatra uspješnim primjerom podvodnog muzeja in situ, uz preporuku da se nadzor takvih lokacija pojača.

Istraživanja kroz godine

  • 2006. Zaštitno istraživanje: Nakon dojave lokalnih ronilaca u travnju 2006. dokumentirano je ležište broda s teretom grčko-italskih amfora iz 2. st. pr. Kr. Glavna koncentracija zauzima 22 × 14 metara, a na površini se vidi oko 120 trbuha amfora i mnogo odlomljenih grla, bez ijedne cijele amfore. Probno iskopavanje pokazalo je da ispod pijeska ima još mnogo dobro očuvanih nalaza i možda ostataka drvene konstrukcije broda, a izrađen je i plan zaštitnog željeznog kaveza. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda, voditelj Mario Jurišić)
  • 2008. Podmorsko rekognosciranje: U srpnju 2008. pregledan je zaštitni kavez nad brodolomom. Zbog loše vidljivosti i jake struje kavez je pronađen tek u drugom zaronu, kada je uz njega postavljena sigurnosna bova. Kavez je bio u odličnom stanju, osim lokota koji su se raspadali i trebalo ih je zamijeniti. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda, voditelj Igor Miholjek, s Arheološkim muzejom Istre)
  • 2010. Podvodno rekognosciranje: U sklopu rekognosciranja istarskog podmorja 2010., kada je pregledano 13 lokacija, obiđen je i kavezom zaštićeni brodolom kod pličine Buje. Obilazak je ohrabrio daljnju zaštitu nalazišta kavezima, uz preporuku da se nadzor takvih podvodnih muzeja in situ pojača. (Hrvatski restauratorski zavod s Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru, voditelj Igor Miholjek)