Antički brodolom i kamenolom kod otočića Kamenjak (Ist)
Ostaci antičkog broda s rijetkim spojem tereta, amforama Lamboglia 2 i rodskim imperijalnim amforama, u plićaku otočića Kamenjak pred Istom, na kojemu je u antici radio kamenolom s isklesanom glavom nalik rimskom vojniku.
Datacija: kraj 1. st. pr. Kr. – 1. st.
Otočić Kamenjak leži istočno od otoka Ista. U antici je na njemu radio kamenolom, pa se na zapadnoj strani otočića i danas na kopnu i pod morem vide tragovi rezanja kamena. Na jednoj stijeni kamenoloma, oko pet metara iznad tla, isklesana je glava koja podsjeća na rimskog vojnika s kacigom, a oko nje su tri urezana križa. Reljefi su vjerojatno nastali u antici, dok se vadio gornji dio kamenoloma. Udubine na vrhu stijene upućuju na neku napravu postavljenu iznad nje, možda dizalicu za utovar kamena.
Podmorje otočića prvi su, po dojavi ronioca Dražena Valerijeva, 2005. pregledali stručnjaci Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda pod vodstvom Marija Jurišića. Od 8 do oko 40 m dubine pronašli su široko rasute ulomke amfora i sitnog keramičkog posuđa, bez cijelih primjeraka. Najviše je bilo amfora Lamboglia 2, od kojih jedan obod nosi nečitak žig, zatim rodskih imperijalnih amfora, a jedan ulomak s ručkom potječe iz sjeverne Afrike. Zbog raznolikosti nalaza mjesto je tada protumačeno kao sidrište na kojem su brodovi, u zavjetrini od zapadnih vjetrova, čekali ukrcaj kamena i bacali oštećene posude u more.
Ponovni pregled 2012., pod vodstvom Igora Miholjeka, potaknut je blizinom ronilačkog centra na Istu povezivanog s pljačkom nalazišta. Novih devastacija nije bilo, ali se slika nalazišta promijenila. U tri probne sonde pojavila se velika količina gusto nabijenih i izmiješanih ulomaka obaju tipova amfora, složenih u četiri velike gomile, previše za sidrište. Budući da su i u dubljim slojevima pijeska nađeni trbusi i cijela grla obaju tipova, zaključeno je da je riječ o jednom brodolomu koji je prevozio i amfore Lamboglia 2 i rodske imperijalne amfore, istodobne vrste koje se vrlo rijetko nalaze zajedno na istom brodu. Jedan trbuh rodske amfore bio je pun smole, koja se prevozila kao teret.
Nalazište leži na 8 do 15 m dubine, a pojedini trbusi amfora Lamboglia 2 nađeni su niže na padini, do 30 m. Zbog male dubine površinski je sloj opljačkan, a cijele amfore u sondama nisu pronađene. Amfore Lamboglia 2 datiraju se u 1. st. pr. Kr., a česte su i u 1. st., dok se rodske imperijalne amfore datiraju od kasnog 1. st. pr. Kr. do početka 2. st. Za daljnju analizu uzeti su uzorci kamena iz kamenoloma i smole iz amfore.
Istraživanja kroz godine
- 2005. Podmorsko rekognosciranje: Po dojavi ronioca pregledano je podmorje otočića Kamenjaka. Od 8 do oko 40 m dubine nađeni su široko rasuti ulomci amfora i sitnog posuđa, bez cijelih primjeraka: prevladavaju amfore Lamboglia 2, jedna s nečitkim žigom na obodu, uz rodske imperijalne amfore i jedan sjevernoafrički ulomak. Nalazište je protumačeno kao sidrište brodova koji su čekali ukrcaj kamena iz kamenoloma na otočiću. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda, voditelj Mario Jurišić)
- 2012. Zaštitno podmorsko rekognosciranje: Nalazište je ponovno pregledano zbog moguće nove devastacije, koja nije uočena. U tri probne sonde nađene su četiri guste gomile izmiješanih ulomaka amfora Lamboglia 2 i rodskih imperijalnih amfora, pa je nalazište protumačeno kao jedan brodolom s oba tipa, a ne kao sidrište; u jednoj rodskoj amfori bila je smola. Dokumentiran je i antički kamenolom na otočiću s isklesanom glavom nalik rimskom vojniku, a uzeti su uzorci kamena i smole. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Igor Miholjek)