Antički brodolom s amforama Korint B u uvali Gnjila na Visu
Teško opljačkan grčki brodolom iz 4. ili 3. st. pr. Kr. kod rta Stupišće na jugozapadu Visa, s amforama Korint B, pitosima, rijetkom olovnom jezgrom prečke sidra i prvom finom helenističkom keramikom nađenom na nekom brodolomu u hrvatskom podmorju.
Datacija: 4./3. st. pr. Kr.
U uvali Gnjila (Gnjilna) kod rta Stupišće, na jugozapadnoj strani Visa, oko 60 do 70 metara od istaknutog dijela istočnog rta uvale, leže ostaci antičkog brodoloma. Prvi sitni ulomci posuđa, malobrojni i srasli sa stijenom, javljaju se uz rub istočne podvodne stijene na 10 do 12 metara, a glavnina nalaza leži na pjeskovito-kamenitoj padini između dviju stijena, od 28 do 37 metara dubine.
Na 28 metara leži djelomično očuvana masivna olovna jezgra drvene prečke sidra. Nema kazetu kojom se jezgra učvršćivala za drvo, a na oba kraka ima pravokutne utore, pa se razlikuje od svih dotad poznatih olovnih prečki iz našeg mora; svrstana je u tip IIB po Haldaneu, koji se smješta između kraja 4. i prve polovine 2. st. pr. Kr. To je prva takva prečka u hrvatskom podmorju i tek druga u svijetu nađena zajedno s keramikom. Ispod nje leže brojni ulomci amfora, ponajviše grla s obodom i ručkama, te ulomci pitosa. Amfore su tipa Korint B, koje su se izrađivale u Korintu i njegovoj koloniji Korkiri na Krfu i služile za vino i ulje; do ovog otkrića jedini poznati brodolom s takvim teretom u našem moru bio je onaj kod hridi Krava, također na Visu.
U probnim iskopima nađeni su ulomci fine keramike i brončani čavao kojim je bila spojena drvena konstrukcija broda, a 2016. prikupljeni su ulomci triju pitosa različite veličine, dvaju s ravnim dnom. Godine 2018. s površine na 19 do 21 metar podignute su dvije posudice tipa aribalos, kantaros i veći ulomak plitke posude na prstenastoj nozi te desetak ulomaka amfora: prvi nalaz fine helenističke keramike na nekom brodolomu u hrvatskom podmorju. Brodolom je datiran u 4. ili 3. st. pr. Kr.; izvještaj iz 2017. navodi 3. ili 2. st., ali posljednji, iz 2018., zadržava stariju dataciju.
Nalazište je prijavio ronilački centar Issa Diving Centre iz Komiže; prema kasnijim izvještajima dojava je stigla 2014., a Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda pregledao ga je i dokumentirao fotomozaikom 2015. te se vraćao 2016., 2017. i 2018. Brodolom je zatečen opljačkan, a pljačka se nastavila: dvije probne sonde na 33 i 35 metara 2017. bile su prazne, a lokalni ronioci i dalje su javljali o devastaciji, pa istraživači upozoravaju da nalazištu prijeti potpuno uništenje.
Istraživanja kroz godine
- 2015. Podvodno rekognosciranje: Na prijavu ronilačkog centra iz Komiže u srpnju 2015. pregledano je podmorje kod rta Stupišće i otkriven nepoznati antički brodolom, s glavninom nalaza na 28 do 35 metara; izrađen je fotomozaik dijela nalazišta. Dokumentirana je olovna jezgra prečke sidra tipa IIB po Haldaneu, prva u hrvatskom podmorju, a ispod nje ulomci amfora Korint B i pitosa. U jednoj od triju probnih sondi nađeni su fina keramika i brončani čavao; brodolom je preliminarno datiran u 4./3. st. pr. Kr. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Jurica Bezak)
- 2016. Podvodno rekognosciranje: U srpnju 2016. ponovno je pregledano nalazište 60 do 70 metara od istočnog rta uvale: prvi sitni ulomci javljaju se na 10 do 12 metara, a odmah ispod olovne prečke sidra, na 28,3 metra, počinje polje s mnoštvom ulomaka, od kojih se ističu pitosi. Prikupljeni su ulomci triju pitosa različite veličine, dvaju s ravnim dnom. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Igor Mihajlović)
- 2017. Podmorsko rekognosciranje: U srpnju 2017., zbog dojava da se nalazište i dalje pljačka, na pješčanoj padini između dva kamena zuba otvorene su dvije probne sonde od 2 × 2 metra, na 33 i 35 metara dubine. Obje su bile bez nalaza, što upućuje na stalnu devastaciju. Površinski nalazi protežu se od 10 do 37 metara, s gušćim poljem od 28 metara, gdje leži olovna prečka sidra; izvještaj brodolom datira u 3./2. st. pr. Kr. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Igor Mihajlović)
- 2018. Podmorsko rekognosciranje: U lipnju 2018., nakon dojava lokalnih ronilaca o stalnoj devastaciji, s površinskog sloja na 19 do 21 metar podignute su dvije posude tipa aribalos, kantaros i veći ulomak plitke posude na prstenastoj nozi te desetak ulomaka amfora. To je prvi nalaz fine helenističke keramike na nekom brodolomu u hrvatskom podmorju; brodolom je ovdje datiran u 4./3. st. pr. Kr., a istraživači traže nastavak radova jer mu prijeti potpuno uništenje. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Igor Mihajlović)