SEADRIA

Antički brodolom s hispanskim amforama i ingotima olova na pličini Pupak (Palagruža)

Raspršeni ostaci rimskog broda iz druge polovine 1. st. pr. Kr. na sjevernoj strani pličine Pupak, s amforama iz Hispanije i ingotima olova iz rudnika kod Mazarróna: jedini poznati antički brodolom u hrvatskom podmorju koji je prevozio olovo kao teret.

Datacija: 2. polovina 1. st. pr. Kr.

Na sjevernoj strani pličine Pupak, najistočnije pličine palagruškog otočja, Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda 2015. otkrio je, sjeverno od olupine parobroda, ulomke amfora Dressel 1, Dressel 10-11 i betičke inačice tipa Dressel 28 te jedan ingot olova od 25,5 kilograma. Brodolom je raspršenog tipa: nalazi leže na nekoliko mjesta na strmoj stjenovitoj padini s pješčanim džepovima, od pličaka na 4 metra do oko 27 metara dubine.

Teret je većim dijelom hispanskog podrijetla. Najbrojnije su amfore Dressel 1, vjerojatno podtipova 1B i 1C s južne obale Betike, a uz njih su amfore Dressel 10-11 za garum i riblje proizvode, rijetke na Jadranu, amfore Dressel 28 za vino i ulje, Lamboglia 2 i Ovoid 5, koje dotad u Jadranu nisu bile poznate, te ulomci još neodređenih tipova. Brodolom je zato datiran u drugu polovinu 1. st. pr. Kr.

Najvažniji su ingoti olova, lijevani u kalupu, trapezoidnog presjeka s natpisnim kazetama na gornjoj strani, svi tipa D1 po Domergueu. Dva su nađena 2015. i 2017., trinaest 2018. u procjepima stijena na 4 do 10 metara, tri 2019. i šest 2020. pomoću detektora metala, ukopani u pijesak. Prvi su to ingoti olova nađeni u kontekstu brodoloma u hrvatskom moru. Njihov broj pokazuje da su bili teret, a ne zaliha olova za popravke. Nakon konzervacije na pet ingota razaznali su se žigovi, a na dvama je pročitano ime društva rudnika srebra na brdu Ilucro (SOCIET MONT ARGENT ILVCRO; SOCIET ARGENT FOD MONT ILVCR GALENA), što ih povezuje s rimskim rudnicima kod Mazarróna u današnjoj pokrajini Murcia.

Od brodske opreme nađena su dva olovna dubinomjera, kameni žrvnjevi, olovne cijevi i prirubnica kaljužne pumpe, olovna prečka sidra, mala prečka sidra sa spojnicom, olovni prsten i cjelovita posuda od grube keramike. Probne sonde 2017. bile su prazne jer je pijesak preplitak da bi sačuvao nalaze, pa se od 2020. kopa samo ondje gdje detektor metala pokaže predmete. Sitni ulomci tankostijenih rebrastih amfora upućuju na još jedno, kasnoantičko nalazište na pličini.

Nalazište od 2015. istražuje Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda pod vodstvom Jurice Bezaka, uz pomoć ronilaca Specijalne policije, a zaštitna istraživanja 2017. do 2020. financiralo je Ministarstvo kulture.

Istraživanja kroz godine

  • 2015. Podvodno rekognosciranje: Pri pregledu pličine Pupak u srpnju 2015. sjeverno od olupine parobroda otkriven je nepoznati antički brodolom s brojnim ulomcima amfora Dressel 1, Dressel 10-11 i betičke inačice tipa Dressel 28. Nađen je i ingot olova od 25,5 kilograma s kazetama za žigove, tipa D1 po Domergueu. Teret je hispanskog podrijetla, a brodolom je preliminarno datiran u drugu polovinu 1. st. pr. Kr. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Jurica Bezak)
  • 2017. Zaštitno podvodno istraživanje: U prvoj fazi zaštitnog istraživanja, u listopadu 2017., glavna koncentracija ulomaka amfora Dressel 1 (vjerojatno 1B i 1C), Dressel 10-11 i Dressel 28 dokumentirana je na strmoj padini sjeverne strane pličine, na 16 do 25 metara, a na 23 metra nađen je drugi ingot olova od 26 kilograma, bez čitljivih žigova. Probne sonde u dva sektora bile su prazne jer je pijesak preplitak. Pretraživanjem okolice nađeni su kameni brodski žrvnjevi, cjelovita posuda od grube keramike, olovni dubinomjer i treća skupina ulomaka hispanskih amfora na 23 do 25 metara. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Jurica Bezak)
  • 2018. Zaštitno podvodno istraživanje: U drugoj fazi, u rujnu 2018., pregledom stjenovitog dijela oko najplićeg vrha pličine u procjepima na 4 do 10 metara pronađeno je 13 novih ingota olova, svi na sjevernoj strani, na oko 150 četvornih metara. Dokumentirane su i olovne cijevi kaljužne pumpe te, na 12 metara, olovna prirubnica cjevovoda. S ukupno 15 ingota postalo je jasno da je olovo bilo teret broda, a ne zaliha za popravke. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Jurica Bezak)
  • 2019. Zaštitno podvodno istraživanje: U trećoj fazi, u kolovozu i rujnu 2019., nađena su još tri ingota olova, olovna prečka sidra i dijelovi olovnih cijevi kaljužne pumpe. Nakon konzervacije na pet ingota razaznali su se tragovi žigova, a natpisi na dvama, koji spominju društvo rudnika srebra na brdu Ilucro, povezali su ih s rimskim rudnicima kod Mazarróna u pokrajini Murcia. Utvrđeno je i da je teret sadržavao amfore tipa Ovoid 5, prve poznate u Jadranu. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Jurica Bezak)
  • 2020. Zaštitno podvodno istraživanje: U četvrtoj fazi, u rujnu 2020., kopalo se samo ondje gdje je detektor metala pokazao predmete, pa je u pijesku nađeno šest novih ingota olova tipa D1 s jasno vidljivim kazetama za žigove, olovni dubinomjer, mala prečka sidra sa spojnicom i olovni prsten. Na površini su nađeni donji dio brodskog žrvnja i ulomci amfora nepoznatih tipova. Skupina ulomaka malih tankostijenih rebrastih amfora upućuje na četvrto, kasnoantičko nalazište na pličini. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Jurica Bezak)