SEADRIA

Antički brodolom s krovnim crijepom i amforama na pličini kod rta Ljuta (Žirje)

Teret rimskog trgovačkog broda koji je stradao na pličini uz sjeverozapadnu obalu Žirja: krovni crijep (tegule i imbreksi) i amfore za ulje tipa Dressel 6B, rasuti od 9 do 30 m dubine. Tegula sa žigom radionice PANSIANA datira brodolom u doba cara Augusta.

Datacija: kraj 1. st. pr. Kr. – početak 1. st.

Uz rt Ljuta na sjeverozapadnoj strani otoka Žirja pličina se od dva do tri metra ispod površine spušta prema zapadu do tridesetak metara, gdje prelazi u okomit zid, a prema sjeveru do 27 m, gdje počinje pješčana zaravan. Na njezinoj stjenovitoj, morskom travom obrasloj padini, od 9 do 30 m dubine, rasut je teret antičkog trgovačkog broda koji je udario u pličinu i potonuo. Nalazište je prijavio Marin Cvitan iz ronilačkog centra Poseidon na Žirju, a Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda ubicirao ga je 2015. i pregledavao ga sljedećih godina.

Glavninu tereta čini keramička krovna građa: pravokutne tegule s bočnim istakama, oko 60 × 48 cm, i polukružni imbreksi koji su se slagali preko njihovih spojeva da voda ne prodire u krov. Takav se crijep u antici koristio i za kanale, podove i pokrivanje grobova. Nalazi su podijeljeni u tri sektora: manja skupina crijepa u stjenovitom usjeku od 9 do 20 m dubine, amfore i skupina opeka u dubljem jugozapadnom dijelu te najveća koncentracija crijepa i kanalica na sjevernoj strani, na oko 90 m² između 12 i 27 m dubine.

U dubljem dijelu, između 25 i 30 m, u pijesku i sitnom šljunku leže cijele i gotovo cijele amfore tipa Dressel 6B, namijenjene ponajprije prijevozu ulja. Pregled 2016. pokazao je da je veći dio amfora skliznuo preko okomitog zida, a jedna je ostala zaglavljena među stijenama na rubu padine. Za skupinu opeka nađenu uz amfore nije sigurno pripada li istom teretu. Pojedinačna grla sjevernoafričke amfore Keay XXV/B i rijetke kasnoantičke amfore, vjerojatno tipa Opait C1, potječu od kasnije plovidbe, a ne od ovog broda.

Godine 2017. nađena je gotovo cijela tegula sa žigom PANSIANA, jedne od najraširenijih radionica na istočnom Jadranu, s područja južno od ušća rijeke Po. Taj se žig bez carskog imena koristio do 14. godine, pa brodolom pripada vremenu cara Augusta, i to je prvi brodolom s krovnom građom na Jadranu datiran prema žigu. Tegule s istim žigom poznate su i s Gradine na Žirju, bizantske utvrde iz 6. st. Među crijepom na sjevernoj strani izvađen je i ulomak velikog brodskog žrtvenika od terakote, rijetkog nalaza kakvih je na istočnom Jadranu dosad poznato tek pet.

Nalazište je površinski devastirano. Istraživači smatraju da se najbolje očuvani nalazi mogu očekivati u debelom sloju pijeska na zaravni ispod padine.

Istraživanja kroz godine

  • 2015. Podvodno rekognosciranje: Prema dojavi Marina Cvitana iz RC Poseidon na pličini je ustanovljen novi antički lokalitet: na stjenovitoj padini, od 9 do 30 m dubine, rasute su veće i manje nakupine tegula i imbreksa. Na 25 do 30 m, nakon ručnog čišćenja šljunka, ukazalo se više cijelih amfora Dressel 6B iz tereta koji leži dublje u pijesku. Žigovi nisu nađeni, a pojedinačna grla amfora Keay XXV/B i vjerojatno Opait C1 ne pripadaju ovom brodolomu. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditeljica Vesna Zmaić Kralj)
  • 2016. Podvodno rekognosciranje: Pregledana je zapadna strana pličine od 9 do 20 m dubine, gdje je najveća koncentracija tegula i imbreksa, te dublji dio na 25 do 30 m. Pokazalo se da je ondje ostao tek manji dio amfora Dressel 6B, a većina je skliznula preko okomitog zida; jedna gotovo cijela amfora zaglavila se među stijenama na rubu. Žigovi radionica ni tada nisu nađeni. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditeljica Vesna Zmaić Kralj)
  • 2017. Podvodno rekognosciranje: Nalazište je podijeljeno u tri sektora. U prvom je nađena gotovo cijela tegula sa žigom PANSIANA, prema kojem se brodolom datira u Augustovo doba, a u drugom su amfore Dressel 6B i skupina opeka 27 × 13 cm, izmjerenih i ostavljenih na dnu. Novootkriveni treći sektor na sjevernoj strani, od 12 do 27 m na oko 90 m², sadrži glavninu crijepa, a ondje je izvađen i ulomak brodskog žrtvenika od terakote. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditeljica Vesna Zmaić Kralj)
  • 2020. Podvodno rekognosciranje: Izvješće o rekognosciranju podmorja Žirja 2020. navodi brodolom iz 1. st. pr. Kr. na pličini Ljuta među četiri nalazišta ubicirana sustavnim pregledom otoka od 2014. Te je godine rad bio usmjeren na Plič Grmeni, Plič Lumbarda i olupinu aviona u uvali Balun, a za pličinu Ljuta nisu objavljeni novi nalazi. (Odjel za podvodnu arheologiju Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditeljica Vesna Zmaić Kralj)