Antički brodolom s teretom tegula i imbreksa u uvali Pržine (Molat)
Najbolje sačuvan brodolom s teretom krovnih opeka (tegula i imbreksa) u hrvatskom dijelu Jadrana, na samo 4 metra dubine u uvali Pržine na sjevernoj obali Molata.
Datacija: antika (pobliže nedatirano)
Uvala Pržine nalazi se na sjevernoj obali otoka Molata. Na dubini od samo 4 metra leži teret broda koji je prevozio građevni materijal, ravne krovne opeke tegule i polukružne imbrekse. Teret je rasut na površini od oko 20 × 20 metara i gotovo okamenjen, srastao u vapnenačku koru. Smatra se najbolje sačuvanim brodolomom s takvim teretom u hrvatskom dijelu Jadrana.
Lokalitet je 2006. godine pregledao, a 2009. dodatno fotografirao Odjel za podmorsku arheologiju Arheološkog muzeja Zadar. U listopadu 2017. ekipa istog muzeja pod vodstvom Dušanke Romanović izradila je detaljnu dokumentaciju i 3D model najgušćeg dijela tereta: prostor je konopima podijeljen u četiri kvadranta, svaki je snimljen zasebno fotografijom i videom, a iz niza preklopljenih snimaka u programu Agisoft Photoscan izrađen je model.
Na teretu nisu uočeni ulomci keramike koja bi omogućila preciznije datiranje ni pečati na tegulama koji bi otkrili njihovo podrijetlo, pa brodolom zasad nije pobliže datiran. Lokalitet nije istražen ni upisan u Registar kulturnih dobara, a istraživači su nadležnom Konzervatorskom odjelu u Zadru predložili njegovu zaštitu.
Istraživanja kroz godine
- 2006. Podmorsko rekognosciranje: U uvali Pržine na sjevernoj obali Molata, na dubini od 4 m, zabilježen je gotovo okamenjen teret tegula i imbreksa. Kalcificirani teret građevnog materijala u plitkom moru istaknut je kao jedan od važnijih rezultata pregleda petnaestak položaja u zadarskom akvatoriju. (Odjel za podmorsku arheologiju Arheološkog muzeja Zadar, voditelj Smiljan Gluščević)
- 2009. Podmorsko rekognosciranje: Na brodolomu, opisanom kao najbolje sačuvanom brodolomu s teretom tegula i imbreksa u hrvatskom dijelu Jadrana, snimljena je dodatna fotodokumentacija. Rad je bio dio desetodnevnog pregleda zapadnog dijela zadarskog akvatorija u rujnu 2009. (Odjel za podmorsku arheologiju Arheološkog muzeja u Zadru, voditelj Smiljan Gluščević, uz ekipu Sveučilišta Nikola Kopernik u Torunju i ronioce Interventne policije PU zadarske)
- 2017. Podvodno dokumentiranje i izrada 3D modela: Tijekom osam dana u listopadu 2017. izrađena je detaljna fotodokumentacija i 3D model lokaliteta: najgušći dio tereta, rasutog na oko 20 × 20 m, podijeljen je u četiri kvadranta s fototočkama i snimljen fotografijom i videom, a model je obrađen u programu Agisoft Photoscan. Na teretu nisu uočeni kronološki osjetljivi keramički nalazi ni pečati na tegulama, a Konzervatorskom odjelu u Zadru predložena je zaštita lokaliteta. (Arheološki muzej Zadar, voditeljica Dušanka Romanović)