Antički brodolomi na Pliču Lumbarda (Samogradska vrata)
Ostaci najmanje dvaju teško devastiranih antičkih brodoloma, s amforama Lamboglia 2 i Agora G199 te olovnom kaljužnom pumpom, na pliču između Kornata, Blitvenice i Žirja.
Datacija: 2. st. pr. Kr. – 2. st.
Na području Samogradskih vrata, između Kornatskog otočja, svjetionika Blitvenica i otoka Žirja, ima nekoliko pličina i grebena koji do nedavno nisu bili arheološki pregledani. Plič Lumbarda počinje na oko 3 metra dubine i blago se spušta do 38 metara, gdje počinje okomit zid, a na sjeverozapadu, na 42 do 44 metra, nalazi se prostrana podvodna špilja. Na pliču je Marin Cvitan iz ronilačkog centra Poseidon na Žirju primijetio željezna sidra, top i skupinu ulomaka amfora i dojavio ih arheolozima.
Pri prvom pregledu Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda 2016., na sjevernoj strani pliča, na 30 metara dubine, nađena je skupina ulomaka amfora razasutih bez reda. Izvađeno grlo pripada amfori Agora G199, takozvanoj pinched handle amfori s kratkim ručkama savijenima pod pravim kutom, koja se proizvodila u rimskoj provinciji Kilikiji i najčešće nalazi na Cipru, u Maloj Aziji i Egiptu. Primjerak s Lumbarde pripada starijoj varijanti iz 2. stoljeća. Na istom pliču leže i ostaci naoružanog broda iz 15./16. stoljeća te veliko admiralsko sidro iz 18./19. stoljeća.
Godine 2017. nalazište je podijeljeno na sektore, a antički ostaci leže u Sektoru 3, na pješčanoj zaravni koja se spušta do drugog platoa na 55 metara i zatim strmo pada. Iz površinskog sloja prikupljena su grla i ulomci najmanje četiriju tipova amfora iz različitih razdoblja, najviše starijih amfora Lamboglia 2 iz 2. i 1. st. pr. Kr. Budući da plič nije mogao služiti kao sidrište na kojem bi se odbacivao nepotreban ili oštećen teret, istraživači zaključuju da ondje leže najmanje dva teško devastirana antička brodoloma.
Na 35,7 metra pronađena je olovna usisna cijev duga 350 cm, promjera 8 cm, na jednom kraju polukružno savijena, a na drugom omotana tkaninom i drvenom oplatom. Nekoliko metara istočnije, na 34 metra, pronađen je olovni cilindar s dva otvora. To su dijelovi kaljužne pumpe kojom se iz trupa crpila nakupljena voda: cijev se protezala širinom trupa i bila obložena da ne bi udarala u brod. U blizini su nađeni i dijelovi drvene konstrukcije broda i tankog bakrenog lima s rupama od čavlića, koji je na dugim putovanjima štitio oplatu od brodotočca. Pregledom 2020. utvrđeno je da je antički brodolom na sjeverozapadnom dijelu pliča i dalje devastiran.
Istraživanja kroz godine
- 2016. Podvodno rekognosciranje: U listopadu 2016., na dojavu ronilačkog centra Poseidon sa Žirja, na sjevernoj strani pliča na 30 m dubine uočena je skupina ulomaka amfora razasutih bez reda, ostatak tereta antičkog broda. Izvađeno grlo određeno je kao amfora Agora G199 (pinched handle) iz Kilikije, starija varijanta iz 2. st. Nalazište je teško devastirano, a istraživači preporučuju da se kvalitetno dokumentira i uvrsti u popis antičkih nalazišta u podmorju županije. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditeljica Vesna Zmaić Kralj)
- 2017. Podvodno rekognosciranje: U lipnju 2017. plič je podijeljen na tri sektora, a antički ostaci smješteni su u Sektor 3. Prikupljena su grla i ulomci najmanje četiriju tipova amfora, najviše starijih Lamboglia 2 iz 2. – 1. st. pr. Kr., pa se zaključuje da su ondje najmanje dva devastirana antička brodoloma. Dokumentirani su olovna usisna cijev duga 350 cm i olovni cilindar kaljužne pumpe na 34 do 36 m dubine, dijelovi drvene konstrukcije i bakreni lim za zaštitu oplate. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditeljica Vesna Zmaić Kralj)
- 2020. Podvodno rekognosciranje: U rujnu 2020. ponovno je pregledano višestruko nalazište na Pliču Lumbarda. Antički brodolom na sjeverozapadnom dijelu pliča (brod 1), s teretom amfora i dijelovima brodske pumpe, zatečen je devastiran. Ostali nalazi tog pregleda, kamene topovske kugle i keramička boca sa žigom WF, pripadaju kasnosrednjovjekovnom brodu i mlađim nalazima na južnom dijelu pliča. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditeljica Vesna Zmaić Kralj)