SEADRIA

Antički mol i nalazi u uvali Gradina kod Vele Luke

Potopljeni rimski kameni mol dug 37 metara, gomile balasta i keramika od prapovijesti do novog vijeka u uvali podno gradine Sv. Ivana na zapadu Korčule.

Datacija: antika (rimsko razdoblje), s nalazima od prapovijesti do 19. st.

Uvala Gradina kod Vele Luke, na zapadnom dijelu otoka Korčule, leži podno poluotočića Sv. Ivan, poznatog kao željeznodobna gradina te kasnoantička i srednjovjekovna utvrda i samostan. Poluotočić je s obalom spojen prevlakom, a iz podmorja uvale otprije je poznata velika količina antičkih i mlađih nalaza. Uvala je služila kao sidrište od prapovijesti do novijeg doba.

Kako je zbog planiranih infrastrukturnih radova prevlaku trebalo prokopati i premostiti, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, pod vodstvom Mate Parice i Igora Borzića, od 24. travnja do 1. svibnja 2016. pregledao je cijelo podmorje uvale i probno ga istražio. Izdvojene su tri zone. Na sjeveroistoku leži otprije poznati potopljeni kameni mol dug 37 i prosječno širok 10 metara, možda sa širom bazom uz obalu. Toliko je oštećen da se bez istraživanja ne može opisati način gradnje, ali ulomci uglavnom rimskih amfora i druge keramike iz njega i oko njega upućuju na rimsko doba. Mol se vjerojatno veže uz rimska imanja na susjednom otočiću Gubeši i na polju Bradat. Na istoku uvale nema tragova građevina, ali ima mnogo keramike od antike do modernog doba, a mještani su ondje nalazili i ulomke dolija. Na jugu, na 2 metra dubine, leže tri gomile lomljenog kamena, prema mještanima balast koji su izbacivali trabakuli, uz malo željeznodobne, antičke i novovjekovne keramike.

Istražni rov od pet sondi, ukupno 20 m², u moru dvadesetak metara od prevlake dao je samo novovjekovne nalaze od 16. do 19. stoljeća, među njima kameninu, graviranu i olovno glaziranu keramiku, slip ware i turske lule. Nešto zapadnije, gotovo na površini, zabilježeni su ostaci kamenog starog mola. Sonda na samoj prevlaci pokazala je da je prevlaka umjetno nasipana barem od antike: u najdubljem sloju bila je antička keramika, a iznad nje željeznodobna, vjerojatno skliznula s gradine nakon antike, možda zbog krčenja šume i pojačane erozije. Gornje slojeve čine novovjekovni nasipi i sloj nastao nakon što je prevlaka bombardirana u Drugom svjetskom ratu. Na južnoj strani prevlake, u razini mora, vidi se niz pravilno složenih manjih kamenih blokova, možda ostatak bočnog potpornog zida.

Istraživanja kroz godine

  • 2016. Probno iskopavanje i podvodno istraživanje: Od 24. travnja do 1. svibnja 2016. rekognoscirano je cijelo podmorje uvale i izdvojene su tri zone: potopljen rimski mol dug 37 m na sjeveroistoku, koncentracija keramike od antike do novog vijeka na istoku i gomile balasta s trabakula na jugu. Istražni rov od pet sondi uz prevlaku prema Sv. Ivanu dao je samo novovjekovne nalaze 16. – 19. st., a sonda na prevlaci pokazala je da je ona umjetno nasipana barem od antike, s antičkom keramikom u najdubljem i željeznodobnom u višem sloju. (Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, voditelji Mate Parica i Igor Borzić)