SEADRIA

Antičko i novovjekovno sidrište ispred uvale Srpljica (Vir)

Najbogatije podmorsko nalazište Vira: amfore, keramika i dio kamenog sidra pokazuju da se privezište ispred uvale Srpljica rabilo od rane do kasne antike, a ponovo od 14. do 18. st.

Datacija: 1. – 7. st. i 14. – 18. st.

Ispred male uvale Srpljica na južnoj strani otoka Vira Odjel za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja Zadar zabilježio je tijekom prvog pregleda virskog podmorja, krajem 2014. i u prvoj polovini 2015., najviše nalaza na otoku, i po količini i po raznolikosti. Među njima je djelomično sačuvana kamena prečka antičkog sidra.

Amfore pokrivaju cijelu antiku. Tu su Dressel 2-4, među njima i jedna cijela, pa bi ih u pijesku moglo biti još, zatim sjevernoafričke amfore: obod tripolitanske amfore (Tripolitania I) iz druge polovine 2. st. i tzv. Africana grande iz Byzacene (današnji Tunis) iz 3. st., namijenjena ulju, a možda i ribljim prerađevinama, ovdje s rijetkim pečatom (S)VRI. Nađena je i amfora Keay XXV (kraj 3. – sredina 5. st.), a najmlađe su amfore LR 1 iz 5. – 7. st. Od mnoštva ulomaka keramike izdvajaju se afrička konična zdjela tipa Hayes 50B iz druge polovine 4. st. i zdjela koja bi mogla biti pontska sigillata (sredina 1. – kraj 2. st.). Nalazi pokazuju da se prostor intenzivno koristio od rane do kasne antike, no ne zna se je li ovdje bilo privezište za opskrbu brodova ili pristanište povezano s nekim antičkim naseljem na otoku.

Isto se mjesto, čini se, ponovo rabilo gotovo tisuću godina poslije, u vrijeme turske opasnosti i mletačke prevlasti u Dalmaciji. Moguće je da se ovdje 1313. iskrcala mletačka vojska prije napada na Zadar, a prema nekim izvorima Mlečani su 1347. na Viru gradili malu utvrdu (Kaštelina). Kasnosrednjovjekovnu i novovjekovnu uporabu potvrđuju bikonična zdjela venetske arhajske graffito keramike s kraja 14. i prve polovine 15. st., zelena jednobojna ingobirana zdjela iz 15./16. st., ulomak zdjele rivestita iz srednje Italije iz 16. st., više posuda s kraja 16. i iz 17. st., glazirano kuhinjsko posuđe lokalnih radionica i s Apeninskog poluotoka do 18. st. te keramičke lule talijanske, najvjerojatnije chioggianske proizvodnje, iz sredine 17. – 18. st.

Ispred uvale vadio se pijesak, a jednom je izvađen i komad drva, možda dio broda. Istraživači smatraju da su ovdje i kod Lanterne potrebna sustavna podmorska istraživanja od najmanje dvadesetak dana.

Istraživanja kroz godine

  • 2015. Podvodno rekognosciranje: Ispred uvale Srpljica nađeno je najviše i najraznovrsnijih nalaza na Viru: dio kamene prečke antičkog sidra, amfore Dressel 2-4, Tripolitania I, Africana grande s pečatom (S)VRI, Keay XXV i LR 1 te zdjele Hayes 50B i moguće pontske sigillate. Drugi niz nalaza, od venetske graffito keramike s kraja 14. st. do lula iz 17. – 18. st., pokazuje ponovnu uporabu privezišta u mletačko doba. (Odjel za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja Zadar, voditelj Smiljan Gluščević)