SEADRIA

Antičko pristanište i podmorje uvale Lokvišće (Jadranovo)

Podmorje uvala oko poluotoka Havišće kod Jadranova, s ostacima kamenog gata i ulomcima amfora i tegula od 1. st. pr. Kr. do kasne antike, ispred antičkog priobalnog naselja u uvali Lokvišće.

Datacija: 1. st. pr. Kr. – kasna antika (pojedini nalazi do 17. st.)

Poluotok Havišće kod Jadranova zaštićena je arheološka zona. U uvali Lokvišće u antici je postojalo manje priobalno naselje, a na rtu Ertak, koji zatvara uvalu s istoka i juga, nalazila se nekropola iz 1. i 2. stoljeća, opljačkana početkom 20. stoljeća. Zidovi istraženi u uvali između 1993. i 2000. i danas prezentirani pripadaju različitim razdobljima, od antike do 17. stoljeća, a ulomci amfora i finog stolnog posuđa od 3. do 1. st. pr. Kr. svjedoče o vrlo ranoj naseljenosti. Na vrhu brda Čelo iznad uvale u prapovijesti je, najvjerojatnije u 2. tisućljeću pr. Kr., postojala gradina.

Podmorje istih uvala pregledano je već 1970. godine, kad je posvuda nađen razasut keramički materijal, uglavnom tegule, imbreksi i ulomci amfora od 1. st. pr. Kr. do kasne antike. U listopadu 2015. Mate Parica (Sveučilište u Zadru) i Tea Rosić (Muzej grada Crikvenice) ponovno su pregledali uvale Havišće, Lokvišće i Trstena, podmorje ispred rta Ertak i dio uvale Perčin, od obale do dubine od oko 40 m.

Najvažniji je nalaz priobalna konstrukcija: kameni nasip od kamenja promjera 30 do 50 cm, s većim blokovima na rubu, koji čini dio obale i manji gat. Rubovi su djelomično urušeni djelovanjem valova s juga. Dno gata leži na 2,8 m, a vrh platoa na 1,5 m ispod današnje razine mora, što upućuje na nastanak u antici ili kasnoj antici. Ulaz u uvalu Lokvišće, danas na dubini od 2,2 m, vjerojatno je u antici bio nešto dublji i mogao je služiti kao pristanište; ondje leže ulomci antičke keramike, amfora i tegula. Unutrašnjost uvale prekriva debeo sloj crnog mulja.

Ispred rta Ertak, na dubini od 17 do 20 m, nađeni su veći ulomci amfora Lamboglia 2 ili Dressel 6B, gornja polovina bizantske amfore Late Roman 1a i ulomak novovjekovnog glaziranog tanjura. U osipini na sjeverozapadnoj padini rta, na 5 do 12 m, mnogo je ulomaka amfora ukopanih u kamen i pijesak: kasnoantičkih afričkih, ranocarskih te jedne amfore ravnog dna tipa Forlimpopoli. U uvali Trsteni amfore i tegule razasute su na dubinama od 14 do 16 i od 20 do 25 m. Nalazi se vremenski poklapaju s arhitekturom na kopnu i svjedoče o trgovini i naseljenosti Lokvišća od posljednjeg stoljeća prije Krista, s prekidima, do 16. i 17. stoljeća. Pohranjeni su u Muzeju grada Crikvenice.

Istraživanja kroz godine

  • 2015. Podmorsko rekognosciranje: U listopadu 2015. pregledano je podmorje uvala Havišće, Lokvišće i Trstena, rta Ertak i dijela uvale Perčin do dubine od oko 40 m. Zabilježen je kameni nasip koji čini dio obale i manji gat, s dnom na 2,8 m i vrhom na 1,5 m ispod današnje razine mora, vjerojatno antički. Ispred rta Ertak i u osipini na njegovoj sjeverozapadnoj padini nađeni su ulomci amfora Lamboglia 2 ili Dressel 6B, Late Roman 1a, kasnoantičkih afričkih i jedna amfora tipa Forlimpopoli, a u uvali Trsteni razasute amfore i tegule na 14 do 25 m. Nalazi su pohranjeni u Muzeju grada Crikvenice. (Sveučilište u Zadru i Muzej grada Crikvenice, voditelji Mate Parica i Tea Rosić)