Antičko sidrište u uvali Veli Porat na Šćedru (Krakavac, Srida, Lovišće)
Najveća uvala Šćedra s rukavcima Lovišće, Krakavac i Srida služila je kao sidrište od antike do danas: na dnu leži keramika od republikanskih amfora do majolike i lula, uz stare moliće, potopljeni antički nasip i antički ukop u plićaku.
Datacija: od antike do novog vijeka
Veli Porat je najveća i najdublja uvala na Šćedru, otoku južno od Hvara, i pruža siguran zaklon od južnih vjetrova. Grana se u manje uvale Lovišće, Krakavac, Srida i Rake; u svima su uz more izvori vode, danas boćati, a dno je prekriveno posidonijom s mnogo periski. U uvali Rake leže ostaci antičke maritimne vile, koja je zaseban lokalitet.
Pri pregledu u studenom 2014. Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, pod vodstvom Tee Katunarić Kirjakov, registrirala je u Velom Portu šest novih podvodnih arheoloških položaja, sve odreda sidrišta korištena od antike do danas. U uvali Krakavac, na dnu od pijeska i posidonije, leže ulomci vrčeva i zdjela te trbusi republikanskih i kasnoantičkih amfora, a u dnu uvale je molić od grubo obrađenih blokova. U uvali Srida stoje tri molića od klesanih blokova, a gdje su sidra brodova oštetila livadu, vide se ulomci antičkih posuda. U središnjem dijelu Velog Porta, ispred Krakavca i Sride, do 10 metara dubine nađeni su veći ulomci antičkih posuda, među njima obod rimske tave s nastavkom za ručku i obod s ručkom grčko-italske amfore, te ulomci majolike.
U uvali Lovišće uz sjevernu obalu stoje molić i tri bitve uzidane u postamente od grubo klesanih blokova. Po cijelom dnu leže ulomci uglavnom kasnoantičkih posuda, a ispod druge bitve antička i novovjekovna keramika i nekoliko lula. Na južnoj strani, na 6 metara dubine, nalazi se velika hrpa oblutaka s mnogo crvenih opeka iznad nje, vjerojatno odbačen građevni materijal ili brodski balast. Na položaju pod Tresa, ispod punte, na 10 do 15 metara dubine, ulomci trbuha i grla kasnoantičkih amfora i opeke otkotrljali su se niz padinu; moguće je da je riječ o kasnoantičkom brodolomu ili o bačenom oštećenom teretu, ali dublji dio zbog nevremena nije pregledan.
U studenom 2016. mještani su upozorili na kosturni ukop u samom plićaku uvale Lovišće (Duga Pazuha), koji je odmah istražen da ga more ne uništi. Pokojnik je ležao na živoj stijeni bez grobnih priloga, s glavom na jugu i rukama prekriženima na zdjelici; prema prvoj antropološkoj analizi Marija Šlausa s Instituta za antropologiju HAZU bio je to stariji muškarac, vjerojatno iz antike. Iste je godine u sjeverozapadnom dijelu Lovišća registriran antički nasip, danas pod morem, dug oko 20 i u temeljima širok oko 10 metara. Snimanje dronom 2019. i 2020. otkrilo je uz njega još dva manja moguća nasipa, a veći nasip i hrpa balastnog kamenja snimljeni su za fotogrametrijski 3D model.
Istraživanja kroz godine
- 2014. Podvodno rekognosciranje: U studenom 2014. pregledano je devet položaja na Šćedru, a u Velom Portu registrirano šest novih, sve sidrišta od antike do danas. U uvalama Krakavac i Srida zabilježeni su molići i keramika (vrčevi, zdjele, republikanske i kasnoantičke amfore), u središnjem dijelu do 10 metara obod rimske tave, obod grčko-italske amfore i majolika, a u Lovišću molić s tri bitve, kasnoantička i novovjekovna keramika, lule te hrpa oblutaka i opeka, možda balast. Pod Tresa su na 10 do 15 metara kasnoantičke amfore i opeke, mogući brodolom ili bačeni teret. (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, voditeljica J. Tea Katunarić Kirjakov)
- 2016. Podvodno istraživanje: U studenom 2016., na upozorenje mještana, istražen je kosturni ukop u samom plićaku uvale Lovišće (Duga Pazuha): pokojnik bez priloga ležao je na živoj stijeni, glave na jugu, ruku prekriženih na zdjelici, a prema preliminarnoj analizi Marija Šlausa riječ je o starijem muškarcu vjerojatno iz antike. U sjeverozapadnom dijelu uvale registriran je antički nasip pod morem, dug oko 20 i u temeljima širok oko 10 metara. (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, voditeljica J. Tea Katunarić Kirjakov)
- 2020. Snimanje dronom i fotogrametrija: U sklopu istraživanja podmorja Šćedra 2019. i 2020. uvala Lovišće pregledana je i snimljena dronom. Uz već registrirani podvodni nasip zamijećena su još dva manja moguća nasipa. Veći nasip i teret balastnog kamenja snimljeni su nizom fotografija za izradu fotogrametrijskog 3D modela. (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, voditeljica J. Tea Katunarić Kirjakov)