Arheološka nalazišta u podmorju Limskog kanala
Niz podmorskih nalazišta u Limskom kanalu: antičko kameno sidro i izbačeni brodski balast kod izvora pitke vode, novovjekovni balast i mogući brodolomi pod strmim liticama, mol u uvali Getić i pristanište na Vrhu Lima.
Datacija: od antike do 19. st.
Limski kanal, uski zaljev između Vrsara i Rovinja, stoljećima je bio plovni put duboko u unutrašnjost Istre. Na više mjesta u njega izviru podmorski izvori slatke vode, a u liticama su brojne špilje i pripećci. Podvodni pregledi od 2009. do 2020. zabilježili su tragove korištenja kanala od prapovijesti do 19. st.
Na južnoj strani kanala, na mjestu ulaska plinovoda Vodnjan – Umag, u sredini uvale na dubini od 6 m pronađeno je antičko trapezoidno kameno sidro s jednom okruglom i dvjema četvrtastim rupama (40 × 43 × 9 cm). Malo iznad njega, na 3 m, leži inkrustirana hrpa kamenja, opeka triju veličina, tegula, imbreksa i ulomaka amfora, vjerojatno balast koji je brod izbacio kako bi ukrcao vodu iz obližnje špilje s izvorom. Sidro i balast ne mogu se sa sigurnošću povezati u jednu cjelinu.
Na strmoj sjevernoj strani kanala, oko takozvane Piratske špilje, u siparu do dubine od oko 20 m leže mnogobrojni ulomci opeka, kupa kanalica i glazirane keramike iz 18. i 19. st., pa i nekoliko ulomaka prapovijesnih posuda. Novovjekovni materijal isprva je pripisan brodolomu, ali je vjerojatnije riječ o balastu iskrcanom kako bi se ukrcali kamen, vapno ili ogrjevno drvo za Veneciju; u plićaku uz šljunčanu plažu u mulju leže grane s tragovima sječe.
U uvali Getić na sjevernoj obali djelomično se iznad mora vidi mol od velikih vapnenačkih blokova, do kojeg se prema povijesnim kartama spuštala cesta od sela Kloštar. Vjerojatno je služio dopremi građe i namirnica za samostan sv. Mihovila na Limu; oko njegova čela do 20 m dubine nalaze se kupe kanalice, opeke i glazirana keramika iz 18. i 19. st. Na kraju kanala, kod Vrha Lima, ispod današnjeg pristaništa leže ulomci antičke građevne keramike, glazirana keramika iz 18. i 19. st. i balastno kamenje od donesenog pješčenjaka, što svjedoči o dugotrajnom prijevozu tereta morem do tog mjesta, pokraj prapovijesne Limske gradine i rimske vile.
Istraživanja kroz godine
- 2009. Zaštitno podmorsko rekognosciranje: Na zahtjev Arheološkog muzeja Istre pregledane su točke ulaska i izlaska plinovoda Vodnjan – Umag u Limski kanal. Na sjevernoj strani nije bilo nalaza, ali su zabilježene špilje i pripećci uz izvore vode, zanimljivi za istraživanje prapovijesti. Na južnoj strani, u sredini uvale na 6 m, pronađeno je antičko trapezoidno kameno sidro (40 × 43 × 9 cm), a iznad njega na 3 m hrpa balasta od kamenja, opeka, tegula, imbreksa i ulomaka amfora, vjerojatno izbačena pri ukrcaju vode iz obližnje špilje s izvorom; na 15 do 17 m leži još nekoliko ulomaka amfora. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Igor Miholjek)
- 2015. Podvodni terenski pregled: U sklopu projekta o kasnom pleistocenu i ranom holocenu Limskog kanala dio kanala snimljen je bočnim sonarom, a zatim je podmorje pregledano na pet lokacija u potrazi za potopljenim špiljama i tragovima ljudskog boravka. Istražen je 40 m dug ulazni kanal podmorske špilje s izvorom i nekoliko pripećaka sa sedimentom, bez arheoloških nalaza. Na strmim padinama sjeverne strane, na oko 16 m te istočno od Piratske špilje, pronađeni su novovjekovni nalazi koji bi mogli pripadati brodolomu iz 18. – 19. st. te ulomci prapovijesnih posuda. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj podvodnih istraživanja Krunoslav Zubčić)
- 2018. Podmorski arheološki pregled: Pregledane su dvije lokacije koje su mogle služiti kao pristaništa samostana sv. Mihovila na Limu. U uvali Getić na sjevernoj obali utvrđen je mol od velikih vapnenačkih blokova, djelomično iznad mora i pomaknutih iz izvornog položaja, do kojeg se cesta serpentinama spuštala od sela Kloštar; oko njegova čela do 20 m dubine leže kupe kanalice, opeke i glazirana keramika iz 18. – 19. st. Ispod pristaništa na Vrhu Lima pronađeni su ulomci antičke građevne keramike, glazirana keramika iz 18. – 19. st. i balastno kamenje od donesenog pješčenjaka. (Konzervatorski odjel u Puli, voditelj Marko Uhač (projekt Archaeocultour, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli))
- 2020. Podmorski arheološki pregled: Ronjenjem u maloj uvali na sjevernoj strani kanala, istočno od špilje Pirat, gdje je 2015. zabilježen novovjekovni materijal, pregledana je strma padina do 18 m. Na njoj leže mnogobrojne opeke, kupe kanalice, glazirana i druga keramika iz 18. i 19. st., vjerojatno balast iskrcan radi ukrcaja kamena, vapna ili ogrjevnog drva za Veneciju. U mulju uz šljunčanu plažu do 3 m dubine nađene su mnoge grane s tragovima sječe, koje su vjerojatno pale u more pri ukrcaju. (Konzervatorski odjel u Puli, voditelj Marko Uhač (projekt Archaeocultour, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli))