SEADRIA

Bizantski brodolom s amforama kod rta Sveti Petar (Ugljan)

Rijedak brodolom iz 13./14. st. kod rta Sveti Petar na sjevernom Ugljanu: tisuće ulomaka bizantskih amfora tipa VII prema Bakirtzisu prekrivaju dno na dubini od oko 8 m, na površini od oko 5000 m².

Datacija: 13./14. st.

Kod rta Sveti Petar na sjevernom dijelu otoka Ugljana, na plovnom putu ispred Velikog Ždrelca, leže ostaci tereta srednjovjekovnog broda. Tisuće ulomaka amfora gusto prekrivaju pješčana polja i procjepe među stijenama na dubini od oko 8 m, na površini od otprilike 5000 m². Amfore su malene, narebrene stijenke i bez izraženog vrata, a trakaste ručke izdižu im se visoko iznad oboda. Pripadaju bizantskom proizvodnom krugu, tipu VII prema Bakirtzisu, i datiraju se u 13./14. st. Takav je brodolom na Jadranu iznimno rijedak: osim pojedinačnih nalaza poznat je još samo onaj kod otočića Merara u srednjoj Dalmaciji.

Nalazište je otkrio Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru tijekom programa rekognosciranja podmorja Zadarske županije (izvješće za 2014. navodi ga kao novo otkriće, a kasnije izvješće kao otkriće iz 2013.). Pri pregledu 2015. među bizantskim ulomcima nađeni su i dijelovi amfora Lamboglia 2 te novovjekovno posuđe, pa se pretpostavlja da je mjesto, zaklonjeno od južnog vjetra i smješteno ispred prolaza poznatog po jakim strujama, služilo i kao sidrište. I drugi ulomci, stariji od brodoloma i do tisuću godina, svjedoče o dugom korištenju ovog plovnog puta.

U rujnu i listopadu 2016. MCPA je, u sklopu stručne razmjene s danskim podvodnim arheolozima, započeo probna istraživanja. Na stijeni koja se diže iz dna u plićem dijelu nalazišta gusto su srasli ulomci amfora, pa se smatra da je brod ondje udario, a ostatak tereta se s vremenom razmaknuo prema dubini. Zbog veličine nalazišta dijelovi su dokumentirani georeferenciranim 3D modelima i ortofoto planom izrađenim iz podvodnih snimki. U sondi A, u procjepu među stijenama, izvađeno je 677 ulomaka, svi od amfora istog tipa. Drugih uporabnih predmeta gotovo nema, pa je brod vjerojatno prevozio robu u amforama ili prazne amfore, a možda i teret u spremnicima od organskog materijala koji se nisu sačuvali.

Nijedna amfora nije pronađena cijela, što potvrđuje da je nalazište opljačkano prije dolaska arheologa. Mala dubina i položaj na prometnom plovnom putu čine ga i danas osjetljivim na devastaciju.

Istraživanja kroz godine

  • 2014. Podvodno rekognosciranje: Tijekom rekognosciranja podmorja Zadarske županije u podmorju sjevernog Ugljana otkriveno je, na dubini od oko 8 m, široko polje krhotina malih narebrenih amfora bez izraženog vrata, s trakastim ručkama koje se dižu visoko iznad oboda. Amfore pripadaju bizantskom tipu VII prema Bakirtzisu i datiraju se u 13./14. st. Jedini sličan brodolom na Jadranu poznat je kod otočića Merara. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, voditelj Mladen Pešić)
  • 2015. Podvodno rekognosciranje: Godinu nakon otkrića brodolom i okolno dno detaljnije su pregledani. Unutar granica nalazišta nađeni su i ulomci trbuha i ručki amfora Lamboglia 2 te novovjekovno posuđe, pa se pretpostavlja da je mjesto služilo i kao sidrište. To potkrepljuje i zaklon od južnog vjetra te položaj ispred Velikog Ždrelca, poznatog po vrlo jakim strujama. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, voditelj Mladen Pešić)
  • 2016. Probno podvodno istraživanje: Od rujna do listopada 2016., u stručnoj razmjeni s danskim podvodnim arheolozima, ponovno su određene granice nalazišta od oko 5000 m², a dijelovi su dokumentirani georeferenciranim 3D modelima i ortofoto planom. Stijena na kojoj su gusto srasli ulomci amfora protumačena je kao mjesto udara broda. U sondi A, istraženoj mamut-sisaljkama, izvađeno je 677 keramičkih nalaza, svi od amfora tipa VII prema Bakirtzisu; nijedna nije cijela, što potvrđuje da je nalazište ranije opljačkano. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, voditelj dr. sc. Luka Bekić, zamjenik Mladen Pešić, s danskim podvodnim arheolozima)