SEADRIA

Brodolomi na pličini Lučnjak u Pelješkom kanalu

Pličina nasred plovnog puta između Korčule i Pelješca na kojoj je tijekom gotovo dva tisućljeća stradalo više brodova. Dno je posuto ulomcima amfora i drugim nalazima od 4./3. st. pr. Kr. do 13./14. stoljeća.

Datacija: 4./3. st. pr. Kr. – 13./14. st.

Pličina Lučnjak, sjeverno od otočića Badije kod Lumbarde, leži nasred plovnog puta Pelješkim kanalom koji se koristi od antike do danas, a oznaku za opasnost dobila je tek u novije vrijeme. Za arheološke ostatke na njoj znalo se odavno, ali pličina nije bila podrobnije istražena ni dokumentirana dok je Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, pod vodstvom Igora Miholjeka, nije pregledao 2008., 2009. i 2011. godine.

Obilje i raznolikost materijala pokazuju da se na pličini dogodilo više brodoloma. Nađeni su ulomci amfora tipa Lamboglia 2, Dressel 6A, grčko-italskih amfora, egejskih amfora s rogolikim ručkama (horn-handled) s Roda ili Krete, korintskih amfora tipa B, sjevernoafričkih cilindričnih amfora, među njima Keay XXV i velikih africana grande, te kasnoantičkih bizantskih amfora narebrenog trbuha, a uz njih i veći ulomci dolija, dno rimske staklene bočice, čepovi amfora i dvije nakupine balastnog kamenja. Prvi pregled 2008. smjestio je materijal između 1. st. pr. Kr. i 5./6. stoljeća, a kasniji pregledi proširili su raspon od 4./3. st. pr. Kr. do srednjeg vijeka (13./14. st.). Jedan brod s amforama Dressel 6A, koji je nasjeo na pličinu, potonuo je 200 do 300 m dalje, kod otočića Lučnjaka.

Nalazište je devastirano i materijal je uglavnom rasut po dnu, osim veće nakupine inkrustiranih kasnoantičkih amfora. Godine 2008. na dubini od oko 20 m još su ležale dvije cijele amfore Lamboglia 2 i jedna grčko-italska. Godine 2009. jugozapadno od pličine nacrtno je i fotografski dokumentirano sedam amfora različitih tipova, od kojih su izvađene dvije, jedna Lamboglia 2 i jedna bizantska, a dio nalazišta istražen je zračnim mamutom. Izvađeni materijal tipološki će se točnije odrediti nakon desalinizacije i znanstvene obrade, koja bi trebala pokazati koliko je brodoloma na pličini i iz kojih razdoblja.

Istraživanja kroz godine

  • 2008. Podvodno rekognosciranje: Pregledom 2008. uočeni su ostaci amfora Lamboglia 2, Dressel 6A, egejskih amfora s rogolikim ručkama, sjevernoafričkih cilindričnih i kasnoantičkih bizantskih amfora, veći ulomci dolija, rimsko staklo i dvije nakupine balastnog kamenja, pa je zaključeno da se ondje dogodilo više brodoloma između 1. st. pr. Kr. i 5./6. st. Na dubini od oko 20 m nađene su dvije cijele amfore Lamboglia 2 i jedna grčko-italska, a izvađeno je nekoliko čepova amfora. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Igor Miholjek)
  • 2009. Podvodno rekognosciranje: Godine 2009. izvađeno je mnoštvo ulomaka amfora, od Lamboglie 2, Dressel 6A i amfora s rogolikim ručkama do kasnoantičkih amfora narebrenog trbuha, a raspon materijala pomaknut je na razdoblje od 4./3. st. pr. Kr. do 6. st. Na samoj pličini, potpuno devastiranoj, nije nađena nijedna cijela amfora, no jugozapadno od nje nacrtno je i fotografski dokumentirano sedam amfora različitih tipova i izvađene su dvije, jedna Lamboglia 2 i jedna bizantska. Dio nalazišta istražen je zračnim mamutom. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Igor Miholjek)
  • 2011. Podvodno rekognosciranje i istraživanje: U listopadu 2011. s pličine je izvađen raznolik materijal, uglavnom ulomci amfora tipa Korint B, Dressel 6A, Keay XXV i africana grande. Nalazi pokrivaju razdoblje od 4./3. st. pr. Kr. do srednjeg vijeka (13./14. st.), što potvrđuje da je riječ o više brodoloma; njihov broj i datacija utvrdit će se daljnjim pregledima i obradom materijala. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Igor Miholjek)