SEADRIA

Grčki brodolom s korintskim amforama kod uvale Juro na Žirju

Jedino dobro očuvano nalazište brodoloma iz 4. st. pr. Kr. na istočnoj obali Jadrana: teret amfora korintskog tipa B, dijelom s Krfa, i brodsko posuđe na stepenastom dnu od 19 do 39 m. Otkriveno je 2015.; između dviju kampanja 2018. i 2019. opljačkano je najmanje 20 amfora, a do 2020. Sveučilište u Zadru izvadilo je sve površinske nalaze.

Datacija: 4. st. pr. Kr.

Uz sjeverni rt uvale Juro na jugoistočnoj strani Žirja, između uvala Juro i Remetić, leži teret grčkog trgovačkog broda iz 4. st. pr. Kr. Nalazi se protežu stepenastim stjenovitim dnom od 19 do 39 m dubine, na oko 60 m dužine i 10 m širine, nakon čega počinje pješčana padina; pojedinačni predmeti leže i šire. O nalazištu se dugo pričalo u ronilačkim krugovima, a 2015. njegovu je poziciju doznao i nadležnima prenio ronilac Vedran Dorušić iz ronilačkog centra Foka u Šimunima na Pagu. Iste je godine Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, u suradnji s Muzejom grada Šibenika, očevidom potvrdila da je neopljačkano.

Teret čine amfore srcolikog trbuha, kratkog vrata i zakošenog oboda, visoke 70 do 75 cm, korintskog tipa B. Dio njih ima obod stisnut u razini ručki (tzv. omega obod), tipičan za radionice na Krfu, dok su ostale, savršeno zaobljenog oboda, iz nekog drugog središta; istraživači su upozorili i na mogućnost da dio potječe iz radionica grčkog Farosa, današnjeg Starog Grada na Hvaru. Uz amfore je ležalo posuđe brodske kuhinje: vrčići i šalice s jednom ručkom (neki su nađeni unutar amfora), kuglasti vrčevi s ukrasom čvora na ručki, askos i lasanon, keramički držač posuda nad vatrom. Korintske B amfore rijetke su na hrvatskim nalazištima, a jedino drugo poznato nalazište brodoloma iz istog stoljeća, kod hridi Krave pred viškom lukom, opljačkano je sedamdesetih godina 20. st.

Raštrkani nalazi na razvedenom dnu ne mogu se zaštititi kavezom, pa je kao jedina zaštita predloženo sustavno istraživanje. Godine 2016. preliminarnu dokumentaciju, na temelju koje je nalazište upisano u Registar kulturnih dobara, financirala je slovenska tvrtka Maritim. Godine 2017. tvrtka GeoMar izradila je batimetrijsku kartu višesnopnim dubinomjerom, Kotaro Yamafune georeferencirani fotogrametrijski 3D model dna od 20 do 40 m, a Sveučilište u Gironi snimku od 360°. Godine 2018., sa Sveučilištem Marche iz Ankone, iskopane su dvije probne sonde, izvađeno je osam amfora, dva grla i većina posuđa, a usporedbom 3D modela potvrđeno je da se tom metodom pouzdano bilježe promjene na dnu. U projektu AdriaS započelo je numeričko modeliranje rasporeda tereta u brodu i njegova potonuća.

Usporedba modela na početku kampanje 2019. pokazala je da je između dviju kampanja nezakonito odneseno najmanje 20 cjelovitih amfora. Te je godine izvađeno još 15 amfora; jedna od njih, ravnodna jadranska amfora iz ranog carstva, i jedna tegula vjerojatno pripadaju obližnjem brodolomu kod otočića Gušteranskog iz 1. ili 2. st. Mlađem razdoblju pripadaju i drveni ulomak, datiran radiokarbonskom analizom, te nekoliko ulomaka amfora. U kampanji 2020. novih krađa nije bilo: izvađeni su svi površinski nalazi, u inventar je upisano 213 predmeta, među njima 48 cijelih i ulomljenih posuda, a pri uklanjanju pijeska s kamenih stuba pojavili su se metalni predmeti koji bi mogli pripadati konstrukciji broda. Nalaze desalinizira i čuva Muzej grada Šibenika, koji ih namjerava izložiti u planiranoj zbirci amfora na otoku Murteru.

Istraživanja kroz godine

  • 2015. Stručni podvodni očevid: Jednodnevni očevid potvrdio je neopljačkan brodolom iz 4. st. pr. Kr. Mjerenjem trakom utvrđeno je da se vidljivi nalazi protežu na oko 46 × 10 m; većinom su to cijele ili djelomično očuvane amfore korintskog tipa B, visoke 70 do 75 cm, uz posuđe brodske kuhinje. Dobro očuvan keramički vrčić, laka meta pljačkaša, izvađen je i privremeno pohranjen na Sveučilištu u Zadru, a izrađena je preliminarna foto- i videodokumentacija. (Irena Radić Rossi, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, u suradnji s Muzejom grada Šibenika)
  • 2017. Dokumentiranje nalazišta: Kampanja Sveučilišta u Zadru počela je preciznim pozicioniranjem i batimetrijskom kartom dna višesnopnim dubinomjerom (GeoMar d.o.o.), koji je zabilježio glavnu koncentraciju nalaza. Nalazište je podijeljeno u pet polja i u tri radna dana fotogrametrijski snimljeno, pa je izrađen georeferencirani 3D model dna od 20 do 40 m; snimljeno je i kamerom od 360° Sveučilišta u Gironi. Nalazište je zatečeno netaknuto, ali bez stalnog nadzora i dalje vrlo ugroženo. (Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Irena Radić Rossi, s tvrtkom GeoMar d.o.o. i Kotarom Yamafuneom)
  • 2018. Zaštitno podvodno istraživanje: Sa Sveučilištem Marche iz Ankone vodenim su sisaljkama očišćena mjesta oko amfora na 19 i 25 m dubine; probne sonde do matične stijene dale su samo rijetke ulomke, bez drvene konstrukcije broda. Izvađeno je osam amfora korintskog tipa B, dva grla s deformacijom tipičnom za krfske radionice i manje posuđe, među njim kuglasti vrčevi s ukrasom čvora na ručki. Usporedba fotogrametrijskih modela prije i poslije vađenja potvrdila je metodu praćenja promjena, testirana je oprema projekta Lab4Dive, a u projektu AdriaS započelo je modeliranje rasporeda tereta i potonuća broda. (Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Politehničko sveučilište pokrajine Marke (Ancona))
  • 2019. Zaštitno podvodno istraživanje: Usporedbom novog 3D modela s onim s kraja 2018. utvrđeno je da je između kampanja nezakonito odneseno najmanje 20 amfora. Izvađeno je 15 amfora, preostalo posuđe i jedna tegula; ravnodna jadranska amfora iz ranog carstva i tegula vjerojatno potječu s obližnjeg brodoloma kod Gušteranskog. Ostale su korintskog tipa B, s omega obodom kao na Krfu ili sa savršeno zaobljenim obodom, a pri ispiranju jedne od njih nađena je cijela mala šalica. Nakon vađenja nalazište je ponovno fotogrametrijski snimljeno. (Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru)
  • 2020. Zaštitno podvodno istraživanje: Fotogrametrijski model pokazao je da od 2019. nije bilo nove pljačke. Tijekom deset dana sustavno su izvađeni svi nalazi s površine; već je prvi uron otkrio cijeli askos na oko 23 m, a u amforama su nađena dva slijepljena vrčića i još jedna šalica s jednom ručkom. Ukupno je izvađeno 48 cijelih i ulomljenih posuda, među njima askos i lasanon, a u inventar je upisano 213 predmeta. Zatim je na kamene stube postavljeno metalno mrežište i sisaljkama uklonjen pijesak, pri čemu su nađeni metalni predmeti, možda s brodske konstrukcije. (Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Irena Radić Rossi)