Hidroarheološka zona u uvali Baška Draga

Rimska luka u uvali Baška Draga kod Karlobaga, s jednim od najvećih poznatih nalazišta čepova amfora, neki s utisnutim oznakama.

Datacija: 1. st. pr. Kr. - 5. st.

Uvala Baška Draga leži podno Vidovgrada, nedaleko od Karlobaga, na podvelebitskoj obali. U rimsko doba služila je kao luka, o čemu svjedoče brojni nalazi u podmorju: grla i ulomci amfora te osobito velik broj čepova amfora, raspršenih po uvali i oko pola kilometra dalje uz obalu prema jugoistoku, na dubinama od 7 do 25 metara.

Nalazište je jedno od najvećih poznatih skupova čepova amfora. Čepovima su se zatvarale amfore s vinom, uljem i drugom robom, a na nekima od ovdašnjih utisnute su oznake, važne za proučavanje podrijetla robe i radionica. Zaštićeno je kao kulturno dobro od 1975. godine, a datira se od 1. stoljeća prije Krista do 5. stoljeća.

Uvala je bila dio prometne mreže podvelebitskog primorja, gdje su se razvila rimska naselja Senia (Senj), Lopsica, Ortopla i Vegium (Karlobag), povezana morem i prijevojima preko Velebita s unutrašnjošću. Na obroncima Drvišice iznad Karlobaga nalazi se višeslojno nalazište Gradina, stari Vidovgrad, naseljeno od prapovijesti do kraja 13. stoljeća, kada je novo lučko i trgovačko središte nastalo na mjestu današnjeg Karlobaga.