SEADRIA

Kasnoantički brodolom sa sjevernoafričkim teretom kod otočića Babuljaša (Pakoštane)

Teret broda s kraja 4. i početka 5. st. sa sjevernoafričkim amforama i posuđem, među kojima su zdjele s reljefom lava i leoparda te Dobrog Pastira, istražen 2013.–2016. na dubini od 5 do 6 m; ispod njega leži brončanodobna keramika isprana s otočića.

Datacija: kraj 4. – početak 5. st.

Otočić Babuljaš leži oko 250 m od obale Pakoštana. Pri rekognosciranju 2012. Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru uočio je uz njegovu sjevernu i zapadnu stranu keramički materijal rasut na gotovo 100 m duljine, ponajviše na dubini od 5 do 6 m, gdje se kamenita padina otočića spaja s pjeskovitom zaravni. Pokazalo se da se ondje preklapaju dva nalazišta: teret kasnoantičkog broda i znatno starija prapovijesna keramika.

Od 2013. do 2016. nalazište su u četiri kampanje istraživali Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, pod vodstvom Mladena Pešića i Luke Bekića, Sveučilište u Zadru i Javna ustanova Han-Vrana, uz mlade podvodne arheologe iz više zemalja koji su ondje prolazili izobrazbu, prve godine u tečaju organiziranom s UNESCO-om. Sonde od 2 × 2 m postupno su obuhvatile 88 m². Svaki nalaz koji se mogao tipološki odrediti izmjeren je i fotografiran na mjestu, a podaci su uneseni u program Site Recorder radi izrade plana nalazišta; ukupno su zabilježena 203 takva nalaza. Između kampanja sonde su prekrivane geotekstilom.

Glavni teret broda bile su cilindrične amfore iz rimske provincije Africa Proconsularis, s radionicama na području današnjeg Tunisa: ponajviše Africana III A i B (Keay 25, varijante 1 i 3), a pojedinačno i Keay 35 B i Keay 27 A te kasna varijanta Africane I s pečatom od dviju utisnutih kružnica. Prva izvješća pretpostavljala su da su prevozile maslinovo ulje, dok izvještaj iz 2016., prema novijim istraživanjima, navodi vino i riblje prerađevine, a tek možda u manjoj mjeri ulje. Godine 2014. nađene su i dvije dotad nepoznate amfore, jedna s valovitim i vodoravnim urezima na vratu, možda s istočnog Sredozemlja.

Uz amfore brod je prevozio i sjevernoafričko posuđe: kuhinjske lonce i poklopce (Hayes 181, 182, 195, 196 i 197) te finu afričku sigillatu, ponajviše zdjele Hayes 50 B. Najljepši su nalazi dvije zdjelice tipa Hayes 53 A s reljefima: na prvoj, nađenoj 2013., prikazani su lav i leopard između dvaju parova koncentričnih krugova, a na drugoj, iz 2014., pastir u tunici i s frigijskom kapom koji na ramenima nosi ovna, uz još jednog ovna, prikaz Dobrog Pastira kao personifikacije Krista. Tanjur s istim prikazom čuva se u središnjem muzeju u Mainzu. Pronađeni su i ulomci građevinskih cijevi (tubi fittili). Prema svim nalazima brod je potonuo krajem 4. ili početkom 5. st.

Drvena konstrukcija broda nije pronađena ni nakon premještanja sondi, vjerojatno zbog plitkog kulturnog sloja. Od broda su ostali samo željezni i brončani čavli te komadići olovne oplate kojom su se krpale rupe na trupu; njihov je sastav XRF analizom ispitao Roman Scholz s njemačkog instituta RGK, kako bi se usporedbom s drugim nalazima jednom moglo odrediti podrijetlo broda.

U nižim slojevima, ispod tereta, leži mnogo prapovijesne keramike tamnosmeđe i crne boje sa širokim trakastim ručkama, karakterističnima za brončano doba, a neki ukrasi možda upućuju i na stariju, eneolitičku fazu. Uz nju su nađeni kremeni alati i odbitci, kremena strelica, životinjske kosti i zubi, ljušture, ugljen i koštani predmet nalik pijuku, s rupom za nasad. Taj je materijal u more dospio ispiranjem s otočića, na čijoj se površini i danas nalazi ista keramika, a mogao bi se povezati s prapovijesnom gradinom na obližnjem Velom Školju.

Istraživanja kroz godine

  • 2012. Podmorsko rekognosciranje: Rekognosciranjem 2012. u podmorju otočića Babuljaša prepoznat je devastirani brodolom: na širem prostoru rasut je teret velikih cilindričnih sjevernoafričkih amfora, ponajviše ulomci trbuha, uz rijetka dna i obode. Nekoliko tanjura afričke sigillate (terra sigillata chiara) okvirno ga datira u 4. – 5. st. Na istom je prostoru i mnogo brončanodobne keramike isprane s otočića. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, voditelj Mladen Pešić)
  • 2013. Zaštitno podvodno istraživanje: U prvoj kampanji 2013. istražene su četiri povezane sonde (ukupno 16 m²) na dubini od oko 5 do 6 m, gdje se teret broda preklapa s prapovijesnim materijalom. Gornji sloj sadržavao je antičke nalaze, a donji brončanodobnu keramiku ispranu s otočića. Snimljeno je 37 posebnih nalaza, ponajviše sjevernoafričke amfore Keay 25, 35 i 27 te posuđe, među kojim zdjelica Hayes 53A s reljefom lava i leoparda. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru sa Sveučilištem u Zadru i JU Han-Vrana, voditelj Mladen Pešić)
  • 2014. Zaštitno podvodno istraživanje: U drugoj kampanji 2014. istraženo je pet novih sondi, pa je otvoreni prostor narastao na 36 m², a zabilježeno je 111 posebnih nalaza, svi uneseni u program Site Recorder. Uz amfore Keay 25, 35 i 27 nađene su dvije nepoznate amfore, kuhinjsko posuđe Hayes 181, 182, 196 i 197 te sigillata Hayes 50B. Najvažniji je nalaz zdjelica Hayes 53A s reljefom Dobrog Pastira. Brodska konstrukcija nije pronađena, samo čavli i komadi olovne oplate. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru sa Sveučilištem u Zadru i JU Han-Vrana, voditelj Mladen Pešić)
  • 2015. Zaštitno podvodno istraživanje: U trećoj kampanji 2015. otvorena su tri nova kvadranta, pa je istraženo ukupno 48 m² i zabilježena 132 posebna nalaza. Teret su i dalje činile amfore Keay 25 te rjeđe Keay 35 i 27, uz posuđe Hayes 50B i 197, a brodolom je datiran u kraj 4. i početak 5. st. U dubljim slojevima nađeni su brončanodobna keramika, kremeni alati i strelica, kosti, ugljen i koštani predmet nalik pijuku. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, voditelj Mladen Pešić)
  • 2016. Zaštitno podvodno istraživanje: U četvrtoj kampanji 2016. istraženo je deset novih sondi, pa ukupna površina iznosi 88 m², a broj posebnih nalaza 203. Najbrojnije su amfore Africana III A i B (Keay 25), za koje se sada pretpostavlja da su nosile vino i riblje prerađevine, uz Keay XXXV B, Keay XXVII A i kasnu Africanu I s pečatom te posuđe Hayes 50B, 53A, 195 i 197 i ulomke tubi fittili. Brončani i olovni nalazi s broda ispitani su XRF analizom. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, voditelj Mladen Pešić)