Kasnoantički brodolom uz sjevernu obalu Velog Škoja
Kasnoantički brodolom na 9 metara dubine uz otočić Veli Škoj na krajnjem istoku Mljeta, otkriven 2011.: površina je opljačkana, no u pijesku se očekuje netaknut sloj.
Datacija: kasna antika
Uz samu sjevernu obalu otočića Veli Škoj, na krajnjem istoku Mljeta, na dubini od 9 metara leže ostaci kasnoantičkog brodoloma. Površinski sloj nalazišta teško je devastiran, ali istraživači očekuju da se u pijesku ispod njega krije netaknut sloj s cjelovitim nalazima.
Nalazište je otkriveno u lipnju 2011., tijekom treće kampanje istraživanja obližnjeg antičkog brodoloma s teretom mramornih sarkofaga kod pličine Veli Škoj. Ekipa Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda pod vodstvom Igora Miholjeka tada je pregledala pličinu od vrha na 2 metra do 40 metara dubine i podmorje od rta Vratnički do dna uvale Nad Garma. Rad je financiralo Ministarstvo kulture, uz potporu Udruge Pavla apostola – mljetskog brodolomca.
Isti je pregled potvrdio da je more oko Velog Škoja gusto posijano brodolomima: osim broda sa sarkofazima, ondje su poznato nalazište s amforama tipa Lamboglia 2 i brodolom s amforama Dressel 2-4 iz 1. stoljeća kod rta Vratnički.
Istraživanja kroz godine
- 2011. Podvodno rekognosciranje: U lipnju 2011., uz treću kampanju istraživanja brodoloma sa sarkofazima kod pličine Veli Škoj, pregledani su pličina do 40 metara i podmorje od rta Vratnički do dna uvale Nad Garma. Tom je prilikom uz samu sjevernu obalu otočića Velog Škoja pronađen dosad neregistriran kasnoantički brodolom na 9 metara dubine. Površinski je sloj teško devastiran, no u pijesku se može očekivati netaknut sloj s cjelovitim materijalom. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Igor Miholjek)