SEADRIA

Kasnoantičko pristanište u uvali Žunac (Pula)

Ostaci kasnoantičkog pristaništa u uvali Žunac na sjevernoj obali Pulskog zaljeva: razbacani kameni blokovi i mnoštvo keramike i amfora iz 4. i 5. st., velikim dijelom iz sjeverne Afrike.

Datacija: 4. – 5. st.

Uvala Žunac na sjevernoj obali Pulskog zaljeva prepoznata je kao podvodno arheološko nalazište nekoliko godina prije 2013. Ponovljeni pregledi Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju iz Zadra pod vodstvom Luke Bekića pokazali su da je na njezinoj sjeverozapadnoj strani bilo kasnoantičko pristanište. Od njega su danas ostali samo razbacani kameni blokovi te mnoštvo ulomaka keramike i amfora, većinom iz 4. i 5. st., od kojih mnogi po tipološkim obilježjima potječu iz sjevernoafričkih radionica.

Uvala je od doba Austrije bila vojna: gradnja velikih bedema i molova i dugotrajna vojna uporaba u Jugoslaviji nanijele su nalazištu veliku štetu, pa se antičke lučke strukture možda nikad neće moći pouzdano odrediti. Nalazi na dnu ipak svjedoče o važnosti ove prirodne luke u kasnoj antici.

Istraživanja kroz godine

  • 2013. Podvodno rekognosciranje: U rekognosciranju istarskog podmorja 2013. uvala Žunac pregledana je u više navrata. Zaključeno je da je na njezinoj sjeverozapadnoj strani bilo kasnoantičko pristanište, od kojeg su ostali razbacani kameni blokovi i mnoštvo keramike i amfora iz 4. i 5. st., velikim dijelom sjevernoafričkih. Vojna gradnja i uporaba uvale od austrijskog do jugoslavenskog doba teško su oštetile nalazište. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, voditelj Luka Bekić)