Kulturni krajolik otočja Palagruža

Osamljeno otočje usred Jadrana sa svjetionikom iz 19. stoletja i bogatim nalazištima od neolitika i brončanog doba do grčkog i rimskog doba.

Datacija: od neolitika do kasne antike; grčki nalazi 6.-2. st. pr. Kr.; svjetionik kraj 19. st.

Palagruža je skupina otoka usred Jadrana, najudaljenija hrvatska otočna skupina. Čine je Vela i Mala Palagruža te nekoliko manjih otočića i hridi. Na Veloj Palagruži stoji svjetionik sagrađen krajem 19. stoljeća, jedan od najosamljenijih na Jadranu.

Otok je iznimno bogato arheološko nalazište. Na položajima Jonkova njiva i Pod vartle pronađeni su tragovi iz neolitika i brončanog doba, uključujući velike količine kremenih alatki. Pronađeni su i brojni ulomci fine oslikane grčke keramike iz razdoblja od 6. do 2. stoljeća prije Krista te ulomci rimske keramike, što pokazuje da je otok bio važna točka na plovnim putovima preko Jadrana.

Na središnjem platou zvanom Salamandrija otkrivena je velika koncentracija nalaza, među njima kasnoantička arhitektura ispod crkve sv. Mihovila, porušene u Prvom svjetskom ratu.