Luka Sućuraj i podmorje Donje bande (Hvar)
Duboka i zaštićena luka na istočnom rtu Hvara, sklonište pomoraca na plovnom putu uz obalu od prapovijesti do danas. U luci i uz poluotok Donja banda leže keramika od prapovijesti do srednjeg vijeka, amfore srasle s dnom, krak kamene prečke sidra i razasuti klesanci.
Datacija: od prapovijesti do srednjeg vijeka
Sućuraj leži na samom istočnom kraju otoka Hvara, a rt Sućuraj imao je važan strateški položaj od prapovijesti. Luka se nalazi u dubokoj uvali između Donje i Gornje bande; Donja banda je nizak poluotok koji je zatvara s juga i jugozapada i štiti od gotovo svih vjetrova osim istočnog. U rimsko doba plovni put između kopna i otoka, koji je povezivao Salonu i Naronu, bio je jedna od glavnih prometnica, a Sućuraj nezaobilazna točka na njemu. Naselje se prvi put spominje 1331. u Hvarskom statutu, od 1420. je pod mletačkom vlašću, a početkom 17. stoljeća Venecija je na ulazu u luku sagradila utvrdu Forticu.
Područje je naseljeno od neolitika. Najstariji podvodni nalaz je grčko-ilirska kaciga iz 5. stoljeća pr. Kr., izvađena ribarskom mrežom kod rta Sućuraj, a u luci i susjednim uvalama Mlaska, Duboka i Kozja nađena je keramika od 3. stoljeća pr. Kr. Prilikom jaružanja luke 1997. izvađeno je mnoštvo ulomaka prapovijesnog, grčkog, rimskog i srednjovjekovnog posuđa, neki s pečatima radionica, a postoje i naznake da je u luci bio gat. Uz obalu Donje bande, na dva do tri metra, u dno su uglavljeni i s njim srasli trbusi amfora; prema N. Vujnoviću to je ona hrpa urna u plitkom moru koju je 1774. opisao Alberto Fortis u djelu Viaggio in Dalmazia, a dio je antičke operativne obale. Vrh poluotoka danas je pod morem zbog porasta razine mora, pa se ne isključuje da je na njemu nekoć stajala građevina poput svjetionika ili svetišta.
U prosincu 2018., prije dogradnje luke, Umjetnička akademija u Splitu pregledala je oko 6000 četvornih metara podmorja s vanjske južne strane Donje bande, do dubine od 20 metara. Dno je uz obalu kamenito, a dublje prekriveno gustom posidonijom. Na podvodnoj punti Donje bande, do deset metara, nađena je veća koncentracija ulomaka posuđa i krak kamene prečke sidra, a dalje, od pet do petnaest metara, mnogo razasutih pravilnih klesanaca koji su u moru stoljećima. Južno uz poluotok, na pet metara, leže stožaste hrpe kamenja odložene prilikom jaružanja luke. Nalazi pokazuju da je vanjska strana poluotoka kroz sva razdoblja služila kao sidrište, a njegova južna obala kao operativni dio luke. Postupak zaštite je u tijeku.
Istraživanja kroz godine
- 2018. Podvodni arheološki pregled: U prosincu 2018., prije dogradnje luke za javni promet, pregledano je oko 6000 četvornih metara podmorja s vanjske južne strane Donje bande do 20 metara, podijeljenih u tri sektora; sediment je ispitan metalnim šipkama. Na punti Donje bande nađena je veća koncentracija keramike i krak kamene prečke sidra, u druga dva sektora mnogo razasutih klesanaca, a na sedam metara veće eksplozivno sredstvo koje nije dirano. Uz južnu obalu poluotoka zabilježeni su stožasti nasipi od jaružanja i, na dva do tri metra, trbusi amfora srasli s dnom, dio antičke operativne obale. (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, voditeljica J. Tea Katunarić Kirjakov)