Naoružani mletački trgovački brod iz 16. stoljeća na pličini Pupak (Palagruža)
Ostaci mletačkog trgovačkog broda iz prve polovine 16. stoljeća, s kojeg potječu dva bogato ukrašena brončana topa izložena u Komiži, leže na pličini Pupak djelomično ispod olupine željeznog parobroda.
Datacija: prva polovina 16. st.
Na pličini Pupak, najistočnijoj pličini palagruškog otočja kod otočića Galijule, 1987. i 1988. izvađena su dva brončana topa. Bogato su ukrašeni, a izlili su ih u Veneciji poznati ljevači Camillo Alberghetti 1528. i Tomaso di Conti 1540. za obitelj Gritti; danas su izloženi u Komiži. Topovi su ležali uz olupinu, djelomično i ispod olupine, neidentificiranog željeznog parobroda potonulog krajem 19. ili početkom 20. stoljeća, koji se na dnu prostire od 22 do 45 metara, s odlomljenim pramcem i dijelovima parnog stroja na 36 do 37 metara.
Dugo se nije znalo je li parobrod možda prevozio stare topove ili na istom mjestu leže dva broda. Pregled 2012. nije našao ništa drugo iz 16. stoljeća, ali je 2015. utvrđeno da od pet sidara admiralskog tipa tri pripadaju parobrodu, a dva znatno starijem brodu, slična sidrima s brodoloma u uvali Labotovo na Visu (prva polovina 15. st.) i Sv. Pavla (druga polovina 16. st.). Željezni predmeti koji su se smatrali cijevima pokazali su se kovanim topovima s prstenastim ojačanjima, a ležali su izvan polja olupine parobroda, gdje i brončani topovi. Time je dokazano da su ovdje dva brodoloma i da je parobrod djelomično prekrio stariji.
Godine 2018. ispod sidra mletačkog broda, na 37 metara, nađen je još jedan kovani top, a između velike stijene i boka parobroda velik brončani top, dug oko 250 centimetara i procijenjene težine 1100 kilograma, koji je pripisan istom brodu; za njegovo vađenje 2019. prikupljeni su podaci. Ispod velikog sidra, na 38 do 40 metara, nađeno je nekoliko koloturnika s trostrukim drvenim kolutima, vrat staklene boce i ostaci drvene konstrukcije broda, a probne sonde 2020. dale su kamenu i olovnu topovsku kuglu, brončano srce koloturnika i keramički kalup za lijevanje olovnih kugala tijekom plovidbe. Takav je kalup iznimno rijedak; u hrvatskom moru poznat je još samo s brodoloma Sv. Jerolim kod Suđurđa na Šipanu.
Tri lijevana željezna topa nađena 2018. kasnije su pripisana trećem brodu s pličine, britanskom jedrenjaku Lord Cathcart iz 1820. Nalazište istražuje Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda pod vodstvom Jurice Bezaka, od rekognosciranja 2012. i 2015. do zaštitnih istraživanja 2018.–2020.
Istraživanja kroz godine
- 2012. Podmorsko rekognosciranje: U srpnju 2012. na pličini Pupak II izmjerena je točna pozicija olupine željeznog parobroda, uz koju su 1987. i 1988. izvađena dva brončana topa iz 16. stoljeća. Olupina leži od 22 do 45 metara, s odlomljenim pramcem, dijelovima parnog stroja na 36 do 37 metara i četiri sidra admiralskog tipa. Okrugli predmeti nalik topovima tada su protumačeni kao željezne cijevi, a drugih nalaza iz 16. stoljeća nije bilo, pa je ostalo otvoreno je li riječ o jednom ili dva brodoloma. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Jurica Bezak)
- 2015. Podvodno rekognosciranje: U srpnju 2015. detaljno je dokumentirano pet sidara admiralskog tipa: tri pripadaju parobrodu, a dva, s duljim kracima i većim prstenima, znatno starijem brodu iz 16. stoljeća. Djelomičnim čišćenjem dvaju cjevastih željeznih predmeta pokazala su se prstenasta ojačanja, četvrtasti završetak i alka, pa su prepoznati kao kovani topovi; ležali su izvan polja olupine parobroda, gdje i brončani topovi. Time je dokazano da na mjestu leže dva brodoloma. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Jurica Bezak)
- 2018. Zaštitno podvodno istraživanje: U rujnu 2018., uz desni bok parobroda na 42 metra i uz lijevi bok, nađena su tri manja lijevana željezna topa, a ispod sidra mletačkog broda, na 37 metara, kovani željezni top. Između velike stijene i boka parobroda otkriven je velik brončani top, procijenjene duljine oko 250 centimetara prema sedam prstenastih ojačanja, pripisan mletačkom brodu iz prve polovine 16. stoljeća, s kojeg potječu i topovi Camilla Alberghettija (1528.) i Tomasa di Contija (1540.) izloženi u Komiži. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Jurica Bezak)
- 2019. Zaštitno podvodno istraživanje: U kolovozu i rujnu 2019. prikupljeni su podaci za tehnički elaborat vađenja brončanog topa otkrivenog 2018., koji je uglavljen između dviju stijena ispod dijela trupa parobroda; procijenjen je na oko 250 centimetara i 1100 kilograma. Ispod velikog sidra mletačkog broda, na 38 do 40 metara, nađeno je nekoliko koloturnika s trostrukim drvenim kolutima, vrat staklene boce i ostaci drvene konstrukcije broda, što upućuje na veću koncentraciju nalaza u toj zoni. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Jurica Bezak)
- 2020. Zaštitno podvodno istraživanje: U rujnu 2020. iskopane su dvije probne sonde od 2 × 2 metra u jugozapadnoj zoni pličine, na mjestima gdje su 2019. nađeni oprema i drvena konstrukcija broda. Mletačkom brodu iz prve polovine 16. stoljeća pripisani su keramički kalup za lijevanje olovnih topovskih kugli, kamena i olovna topovska kugla te brončano srce koloturnika. Kalup je iznimno rijedak nalaz: u hrvatskom moru poznat je još samo s brodoloma Sv. Jerolim kod Suđurđa na Šipanu. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Jurica Bezak)