SEADRIA

Novovjekovni brodolom s glaziranim posuđem kod uvale Trljara (Pag)

Ostaci trgovačkog broda iz druge polovine 18. stoljeća s teretom glaziranih keramičkih zdjela, na 16 do 41 metar dubine uz istočnu obalu Paga.

Datacija: druga polovina 18. st.

Uz istočnu obalu otoka Paga, oko pola milje južno od antičkog brodoloma u uvali Vlaška mala i sjeverno od uvale Trljara (u izvješću Triljara), leže ostaci broda s teretom glaziranog keramičkog posuđa. Nalazište je u listopadu 2004. prijavio ronilac Dražen Peranić iz Stare Novalje, a Hrvatski restauratorski zavod obavio je stručni uviđaj u prosincu iste godine, pod vodstvom Irene Radić Rossi.

Pedesetak metara od obale, na pješčanoj padini, od 16 metara dubine pojavljuju se ulomci glaziranih zdjelica, a dublje leže cijele ili lakše oštećene posude. Na 22,5 metra leži željezno četverokrako sidro (kotva) dugo 60 centimetara, a uz njega veći komad metalnog lima i ulomci bakrenog lima koji je mogao pripadati oplati broda. Drugo četverokrako sidro nalazi se na 41 metar, a nalazište je ukupno dugo 108 metara. Iznad gornjeg sidra leži nekoliko desetaka zdjelica, a između dvaju sidara tek nekoliko.

Teret čine bikonične zdjelice i zdjele dvaju oblika u tri veličine, većinom s tamnosmeđom glazurom s unutrašnje strane, kakva je tipična za tradicijsko uporabno posuđe posljednjih stoljeća; njihovo podrijetlo još nije utvrđeno. Komad drveta uz gornje sidro radiokarbonski je datiran u kraj 18. ili početak 19. stoljeća, a bakreni lim, koji se kao oplata brodova kratko i pokusno koristio, upućuje na drugu polovinu 18. stoljeća.

Cjelovitije zdjelice s površine izvađene su kako bi se nalazište zaštitilo od krađe i ostavljene na odsoljavanju u ronilačkom klubu „Amfora“ u Staroj Novalji, a predviđeno je njihovo izlaganje u budućem Gradskom muzeju Novalje. Pokrenut je postupak upisa nalazišta u Registar kulturnih dobara.

Istraživanja kroz godine

  • 2004. Stručni uviđaj i podvodni pregled: Nakon dojave ronioca Dražena Peranića pregledan je brodolom na pješčanoj padini od 16 do 41 m dubine, dug 108 m, s glaziranim keramičkim zdjelicama i dvama željeznim četverokrakim sidrima na 22,5 i 41 m. Uz gornje sidro nađeni su metalni i bakreni lim, vjerojatno s oplate broda, te komad drveta datiran radiokarbonskom analizom u kraj 18. ili početak 19. st.; bakrena oplata upućuje na drugu polovinu 18. st. Cjelovitije zdjelice izvađene su na odsoljavanje u ronilački klub „Amfora“ u Staroj Novalji i pokrenut je postupak upisa u Registar. (Hrvatski restauratorski zavod, voditeljica Irena Radić Rossi)