Novovjekovni brodolom s crijepom kod otoka Samer
Brojne opeke i krovni crijep s ulomcima novovjekovne keramike na dnu uz sjeverozapad otoka Samer (Magareći otok) kod Rovinja, vjerojatno teret broda koji je stradao u 17. ili 18. st.
Datacija: 17. – 18. st.
Kod otoka Samer, zvanog i Magareći otok, u rovinjskom otočju Hrvatski restauratorski zavod je 2010. pri pregledu podmorja pronašao vjerojatno antičko kameno sidro, veliko željezno novovjekovno sidro i moguće tragove novovjekovnog brodoloma s teretom krovnih kanalica.
Točan položaj brodoloma utvrđen je tek 2020. Arheolozi Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru i vatrogasci ronioci, nakon nekoliko neuspješnih pokušaja zbog jakih struja i slabe vidljivosti, pronašli su ga na sjeverozapadnoj strani otoka. Na dnu leže brojne opeke i crijepovi, a među njima ulomci novovjekovne keramike. Budući da to mjesto nije pogodno za sidrenje i da je istodobni materijal neobično gust, riječ je očito o brodolomu, vjerojatno iz 17. ili 18. st.
Istraživanja kroz godine
- 2010. Podvodni pregled: Tijekom pregleda istarskog podmorja 2010. kod Magarećeg otoka pronađeni su vjerojatno antičko kameno sidro i veliko željezno novovjekovno sidro te mogući tragovi novovjekovnog brodoloma s teretom krovnih kanalica. (Hrvatski restauratorski zavod i Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, voditelj Igor Miholjek)
- 2020. Podvodni pregled: U sklopu pregleda rovinjskog podmorja 2020., s vatrogascima roniocima, traženo je mjesto novovjekovnog brodoloma uočenog desetak godina ranije na zapadu otoka. Nakon neuspješnih zarona zbog jakih struja i slabe vidljivosti nalazište je pronađeno na sjeverozapadnoj strani: brojne opeke i crijepovi s ulomcima novovjekovne keramike, protumačeni kao brodolom iz 17. ili 18. st. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru s Bavarskim društvom za podvodnu arheologiju i Gradskim muzejom Rovinj, voditelj Luka Bekić)