SEADRIA

Podmorje Ždrijca i Usta u Ninu (starohrvatske brodice)

Plićak uz pješčani poluotok Ždrijac i na ulazu u ninsku lagunu, gdje su 1966.–1968. nađene dvije starohrvatske brodice iz 11. ili 12. stoljeća, a i danas se vide kameni nasipi i nizovi drvenih kolaca.

Datacija: 11. – 16. st.

Pješčani poluotok Ždrijac zatvara ninsku lagunu s mora, a na njegovu kraju, na položaju zvanom Usta, prolaz vodi u unutrašnju lagunu. Ondje je Zdenko Brusić 1966.–1968. na dubini od 1,5 do 2 m pronašao dvije odlično očuvane srednjovjekovne brodice, starohrvatske kondure iz 11. ili 12. stoljeća. Obje su bile ispunjene kamenjem, pa se pretpostavlja da su namjerno potopljene kako bi zatvorile pristup Ninu s mora. Izvađene su, konzervirane i izložene u Muzeju ninske baštine, a i danas su najvažniji nalazi vezani uz plovidbu u starohrvatsko doba.

Na Ždrijcu su bila i željeznodobna liburnska groblja i ranohrvatska nekropola, a dio liburnskih grobova zbog porasta morske razine danas je pod morem. Uz obalu se pružaju Ploče, prirodna stijena plažā od pravilnih blokova na dubini od 1 do 1,3 m, koju dio Ninjana i danas smatra građevinom; uzorci školjaka zacementiranih u nju uzeti su za datiranje promjena morske razine. U zapadnom dijelu poluotoka, gotovo okomito na Ploče, leže dva usporedna kamena nasipa nepoznate namjene, možda lukobran, a na cijelom prostoru nalaze se ulomci antičkih tegula i kanalica te nešto prapovijesne keramike.

Između Ždrijca i Ploča sačuvani su brojni dvostruki nizovi drvenih kolaca i pilona, mjestimično s ostacima pletera od šiblja, postavljeni koso prema obali. Irena Radić Rossi označila ih je i geodetski snimila 2009.; pretpostavlja se da su to zamke za ribu iz antike ili srednjega vijeka. Arheološki muzej Zadar ponovno ih je pregledao 2015., pri izradi smjernica za gradnju valobrana protiv pomicanja pijeska, i preporučio sondiranje i datiranje prije radova. Mjesta na kojima su ležale brodice više se ne mogu prepoznati jer su more, pijesak i godišnje produbljivanje kanala promijenili dno i oblik poluotoka.

Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru 2019. obnovio je istraživanja na ulazu u lagunu. Uz istočni rub plovnog kanala iskopana je sonda s pilonima zabijenima u tamni mulj; pet ih je izvađeno i metodom C-14 datirano u 16. stoljeće. Dvadesetak metara južnije iz dna je virila gotovo okomito zabodena daska zaobljenog kraja, možda vrh vesla, čije je drvo s kraja 12. ili početka 13. stoljeća.

Istraživanja kroz godine

  • 2009. Rekognosciranje i geodetsko snimanje: Nakon početka sanacije brodica u Muzeju ninske baštine 2008., 2009. pregledano je podmorje uz zapadni dio Ždrijca kako bi se pronašao izvorni položaj brodica. Dokumentirana je stijena plažā Ploče i nekoliko kraćih formacija do 2,2 m dubine, dva usporedna kamena nasipa te brojni dvostruki nizovi kolaca i pilona; pedesetak pilona otkriveno je uz rub veće skupine lomljenog kamena. Svi su kolci označeni i geodetski snimljeni, a mjesto brodica nije pronađeno jer se dno bitno promijenilo. (Irena Radić Rossi, uz kustosa Muzeja ninske baštine Matu Radovića)
  • 2015. Podvodno rekognosciranje: Za studiju utjecaja na okoliš planiranih valobrana pregledano je oko 1,7 km obale Ždrijca, do nekoliko desetaka metara iza Ploča. Totalnom stanicom snimljeni su nizovi drvenih pilota na četiri mjesta i potvrđena dva kamena nasipa, dok se skupine kamena i pilona u Ustima zbog jaružanja kanala i nanosa pijeska više nisu vidjele. Budući da jedan niz pilota leži na trasi istočnog valobrana, preporučeno je sondiranje i uzorkovanje za C-14 i dendrokronologiju prije gradnje. (Odjel za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja Zadar, voditelj Smiljan Gluščević)
  • 2019. Podvodno istraživanje: U listopadu 2019. pregledan je prolaz iz Ninskog zaljeva u lagunu, gdje su nekad nađene starohrvatske kondure. Uz istočni rub kanala sonda A otkrila je pilone zabijene u tamni mulj; pet ih je izvađeno i metodom C-14 datirano u 16. st. U sondi B, dvadesetak metara južnije, nađena je gotovo okomito zabodena daska zaobljenog vrha, možda vrh vesla, datirana na kraj 12. ili početak 13. st. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, voditelj Roko Surić, s Centrom za podvodnu arheologiju Sveučilišta Nikole Kopernika iz Toruna)