Pojedinačni nalazi i sidra u podmorju Palagruže
Priobalni pojas Vele i Male Palagruže, gdje su sustavni pregledi podmorja izvan poznatih brodoloma pronašli antičku kamenu i olovnu prečku sidra, bizantsko sidro iz 11. – 13. stoljeća, ulomke dolija i amfora te starija željezna sidra.
Datacija: od antike do novog vijeka
Palagruža, najudaljenije hrvatsko otočje na sredini Jadrana, stoljećima je bila usputna postaja na plovidbi između istočne i zapadne obale. Osim registriranih brodoloma na pličinama Pupak i kod hridi Baba, u njezinu priobalnom podmorju razasuti su pojedinačni nalazi koji svjedoče o sidrenju i plovidbi od antike do novog vijeka. Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda pregledavao je to podmorje 2006., 2012. i 2015. do dubine od 40 metara.
Najvažniji je nalaz kamena prečka antičkog sidra duga 113 cm, otkrivena 2012. na samo 9,5 metra dubine uz južnu obalu Vele Palagruže, kod današnjeg sidrišta ribarskih brodova. Izrađena je od crvenkaste stijene koja se razlikuje od okolnog kamena i ima jasno vidljiv utor za vezivanje konopa. Prema preliminarnoj procjeni mogla bi biti grčkog ili helenističkog podrijetla, što bi je povezalo s grčkom i helenističkom keramikom pronađenom na otoku, no to treba potvrditi petrografskom analizom. Blizu nje ležao je ulomak vrata amfore tipa Forlimpopoli iz 1. – 2. stoljeća, koji s prečkom nije povezan.
Između hridi Volići i zapadnog rta Palagruže, na 27 metara, leži željezno bizantsko sidro u obliku slova Y, dugo 150 cm, s rogovima na krajevima krakova, koje se datira od 11. do početka 13. stoljeća i potvrđuje važnost Palagruže kao spojnice dviju obala Jadrana. Godine 2015. sjeverozapadno od uvale Stara Vloka pronađena je olovna prečka antičkog sidra bez kazete za učvršćivanje na drvo, s utorom duž širih strana krakova; takav tip nije poznat u postojećim tipologijama pa se zasad ne može datirati.
Ostali nalazi uključuju ulomak tegule na 29 metara uz sjevernu obalu, dva ulomka dolija na 34 metra ispod svjetionika, željezno sidro dugo 186 cm na 16 metara na jugoistočnom kraju otoka, inkrustirano admiralsko sidro dugo dva metra i trbuh sjevernoafričke amfore na 32 metra uz sjevernu obalu te tri antička željezna sidra kod pličine Baba uz Malu Palagružu, dokumentirana 2006. Dijelovi podmorja, poput područja oko hridi Gaće i prevlake prema Maloj Palagruži, pokazali su se arheološki praznima.
Istraživanja kroz godine
- 2006. Podvodno rekognosciranje: U lipnju 2006. pregledan je manji dio palagruškog podmorja. Kod pličine Baba uz Malu Palagružu nije pronađen traženi antički lokalitet, ali su dokumentirana tri antička željezna sidra. Uz sjevernu obalu Palagruže, do 40 metara dubine, nađeni su inkrustirano admiralsko sidro dugo dva metra i, na 32 metra, trbuh sjevernoafričke amfore, dok dojava o razbijenom doliju uz južnu obalu nije potvrđena. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Mario Jurišić)
- 2012. Podvodno rekognosciranje: U srpnju 2012. priobalni pojas Palagruže podijeljen je u sedam sektora i pregledan do 40 metara. Uz južnu obalu, na 9,5 metra, otkrivena je kamena prečka antičkog sidra duga 113 cm, možda grčkog ili helenističkog podrijetla, a uz nju ulomak amfore tipa Forlimpopoli iz 1. – 2. stoljeća. Između hridi Volići i zapadnog rta na 27 metara pronađeno je bizantsko sidro Y-oblika iz 11. – početka 13. stoljeća, ispod svjetionika na 34 metra dva ulomka dolija, a na jugoistočnom kraju otoka željezno sidro dugo 186 cm. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Jurica Bezak)
- 2015. Podvodno rekognosciranje: U srpnju 2015. nastavljen je sustavni pregled: obiđen je cijeli priobalni pojas sjeverne strane Vele Palagruže i dio podmorja uz južnu stranu hridi Pupak i Volići. Sjeverozapadno od uvale Stara Vloka pronađena je olovna prečka antičkog sidra bez kazete, s utorom duž širih strana krakova. Takav tip nije zabilježen ni u jednoj poznatoj tipologiji sidara, pa ga zasad nije moguće razvrstati ni datirati. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Jurica Bezak)