SEADRIA

Potopljeni obalni zid i bizantsko sidro u uvali Mostir na Šćedru

Duboka uvala ispod napuštenog dominikanskog samostana, s keramikom od antike do novog vijeka, potopljenim zidom građenim kao rimske strukture u uvali Rake i izvrsno očuvanim bizantskim sidrom tipa Y iz 11./12. st.

Datacija: od antike do novog vijeka; sidro 11./12. st.

Uvala Mostir na sjevernoj strani Šćedra duboko je i sigurno sidrište, zaštićeno od većine vjetrova, osobito južnih, s prirodnim izvorom vode Studenac. Prije gradnje samostana zvala se Duga luka ili Dugi porat, a don Frane Bulić ondje je zabilježio kasnoantički grob. Hvarski dominikanci dobili su u uvali zemlju i crkvicu sv. Marije (od Šćedra ili Milosrđa) te od 1482. na kasnoantičkim i srednjovjekovnim ostacima gradili samostan, proširivan u 16. i 17. stoljeću; kompleks je napušten sredinom 18. stoljeća.

Pri rekognosciranju 2014. Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda pronašao je blizu istočne punte uvale, na 34 metra dubine, željezno bizantsko sidro. Očuvanošću se izdvaja od dosad dokumentiranih sidara te vrste na istočnoj obali Jadrana, a po dimenzijama i obilježjima pripada tzv. tipu Y bizantskih sidara iz 11. ili 12. stoljeća.

Godine 2018. Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu pregledala je unutarnji dio uvale do 20 metara dubine, uoči uređenja budućeg sidrišta. Među gustom posidonijom leži mnoštvo ulomaka keramike od antike do novog doba, a u dnu uvale, u ravnini sa samostanom, na dubini od oko jednog metra, uočeni su mogući ostaci zida širokog 20 centimetara. Snimanje dronom 2019. i 2020. pokazalo je u plitkom jugoistočnom dijelu dna pravilno zidanu strukturu; probna sonda potvrdila je zid u smjeru istok–zapad, vjerojatno nekadašnji rub obale, građen u najmanje tri reda priklesanih kamenih blokova na isti način kao rimske strukture u uvali Rake. Izrađeni su fotogrametrijska snimka i 3D model zida.

Istraživanja kroz godine

  • 2014. Rekognosciranje podmorja: Pri rekognosciranju sjeverne obale Šćedra u rujnu 2014. blizu istočne punte uvale Mostir, na 34 metra dubine, pronađeno je željezno bizantsko sidro. Očuvanošću se izdvaja od dosad poznatih sidara te vrste na istočnom Jadranu, a po dimenzijama i obilježjima svrstano je u tzv. tip Y iz 11./12. st. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Jurica Bezak)
  • 2018. Podvodni pregled: U listopadu 2018., uoči postavljanja budućeg sidrišta, pregledan je unutarnji dio uvale Mostir do 20 metara dubine. Među gustom posidonijom leži mnoštvo ulomaka keramike od antike do novog doba, a u dnu uvale, u ravnini sa samostanom, na oko 1 metar dubine uočeni su mogući ostaci zida širokog 20 centimetara. (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, voditeljica J. Tea Katunarić Kirjakov)
  • 2020. Snimanje dronom i probno sondiranje: Uvala Mostir snimljena je 2019.–2020. dronom kao dopuna ranijim podvodnim pregledima. Na snimkama je u plitkom jugoistočnom dijelu dna uočena pravilno zidana struktura, a probna sonda potvrdila je zid u smjeru istok–zapad, mogući rub obale, građen u najmanje tri reda priklesanih klesanaca jednako kao rimske strukture u uvali Rake. Izrađeni su fotogrametrijska snimka i 3D model. (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, voditeljica J. Tea Katunarić Kirjakov)