Potopljeno neolitičko naselje između uvale Vruljine i Školjića (Neviđane)
Kameni nasip dug 280 metara na pličini između Pašmana i otočića Školjića, na dubini od oko 5 metara, s keramikom, kostima i drvom iz neolitika.
Datacija: neolitik, 4701. – 4535. pr. Kr.
Južno od Neviđana na Pašmanu, između uvale Vruljine i otočića Školjića, prirodna pličina spaja otočić s obalom. Na njoj leži umjetno nasut kameni nasip, dug do otočića oko 280 metara i prosječno širok 10 metara, a uz Školjić se širi na pedesetak metara. Ostaci su danas na dubini od 4,9 do 5,4 metra.
Nasip je složen od donesenog, neobrađenog kamenja, a među kamenjem su u tamnosivom mulju ulomci keramičkih posuda, životinjske kosti i komadi drva. Na prvi pogled izgleda kao put, ali širina i arheološki materijal upućuju na to da je riječ o sloju naselja na pličini. Ulomci keramike nađeni na površini oštećeni su djelovanjem mora.
Radiokarbonska analiza životinjske kosti datirala je nalazište u razdoblje od 4701. do 4535. godine prije Krista, u neolitik, kada je razina mora bila znatno niža nego danas.
Nalazište je otkriveno 2018. pri podvodnom pregledu položaja na kojima su satelitske snimke pokazivale neobične oblike. Pregled su vodili Mate Parica i Mato Ilkić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Bilo je to jedno od triju potpuno novih potopljenih prapovijesnih nalazišta otkrivenih te godine na zadarskom području.
Istraživanja kroz godine
- 2018. Podvodno rekognosciranje: Rekognosciranjem 2018., potaknutim anomalijama na satelitskim snimkama, utvrđen je umjetni kameni nasip dug oko 280 m i prosječno širok 10 m na pličini između uvale Vruljine i otočića Školjića, na 4,9 do 5,4 m dubine. U mulju među kamenjem nađeni su ulomci keramike, životinjske kosti i drvo, pa se smatra da je riječ o sloju naselja. Životinjska kost radiokarbonski je datirana u 4701. – 4535. pr. Kr. (Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, voditelj Mate Parica, s Matom Ilkićem)