Prapovijesno sojeničko naselje u uvali Zambratija
Potopljeno naselje na drvenim pilonima iz kasnog neolitika i ranog bakrenog doba u uvali Zambratija kod Savudrije, zasad jedinstveno u Istri.
Datacija: kasni neolitik – rano bakreno doba (oko 4200. – 3000. pr. Kr.)
Na sjevernom dijelu uvale Zambratija kod Savudrije, na 2,4 do 3,1 metra dubine, leži prapovijesno naselje na drvenim pilonima. Smješteno je u prirodnoj udolini, potopljenoj dolini uz nekadašnji kameni obalni rub, koju su od otvorenog mora dijelili vapnenački hrptovi, danas poznati kao Škoj i pličina Zanestra. Otkriveno je 2008., kada je ekipa Arheološkog muzeja Istre pod vodstvom Ide Koncani Uhač uočila drvo kružnog presjeka koje je mjestimice virilo iz pijeska.
Sondom su tada otkriveni piloni i sloj gustog mulja s prapovijesnom keramikom i životinjskim kostima, a ispod njega vodoravno položene daske. Među ulomcima se ističu perforirani lijevak za preradu mlijeka, šalica s ručkom, keramika nakovanske kulture i posude s metličastim ukrasom. Iznad sloja s keramikom nađen je tanak paljevinski sloj, pa se pretpostavlja da su stanovnici napustili naselje početkom ranoga bakrenog doba, kada počinje život na obližnjoj gradini Romaniji. Radiokarbonska analiza jednog hrastovog pilona dala je raspon od oko 4230. do 3980. pr. Kr.
Do 2011. ubicirano je 85 pilona, a površina naselja procjenjuje se na oko 10.000 m². U sondama iskopanima 2014. nađeni su i alati od kremena, žrvnjevi i brusovi, koštana igla te kosti jelena, vepra, koze i ovce, ostaci riba, rakova i školjaka. Godine 2017. u suradnji s Hrvatskim geološkim institutom iz dna uvale izvađeno je osam geoloških jezgri radi rekonstrukcije nekadašnjeg krajolika, a s pilona je uzeto 20 uzoraka za dendrokronološku analizu u sklopu doktorskog rada Katarine Jerbić na Sveučilištu Flinders.
U istoj uvali nalaze se i antički ostaci: rimska cesta duga 72 metra, sagrađena na vapnenačkom grebenu koji naselje zatvara s istočne strane, rimske amfore i građevna keramika na grebenu zvanom Drugi škoj te nalazi iz 1. stoljeća ispred lučice, koji potječu od djelomice sačuvane rimske vile na obali. U blizini naselja nađen je i prapovijesni šivani brod.
Istraživanja kroz godine
- 2008. Zaštitno podmorsko istraživanje: U rujnu 2008., tijekom zaštitnih radova u uvali, na pjeskovitom dnu sjeverozapadno od nasipa Mali škoj uočeni su ostaci drvenih pilona. U sondi 6 otkriveno je šest pilona i kulturni sloj debeo 0,6 metra s keramikom i životinjskim kostima, ispod kojeg su vodoravne daske, a iznad tanak paljevinski sloj. Keramika, među kojom perforirani lijevak i nakovanski ulomci, datira se od kasnog neolitika do ranog bakrenog doba (4000. – 3000. pr. Kr.), a na oko 6500 m² uočena su ukupno 34 pilona. (Arheološki muzej Istre, voditeljica Ida Koncani Uhač)
- 2011. Podmorsko istraživanje: Radiokarbonska analiza jednog pilona metodom AMS, provedena 2010., dala je raspon od oko 4230. do 3980. pr. Kr., a drvo je najvjerojatnije hrast. U travnju 2011. utvrđeno je da se naselje širi prema sjeveru na ukupno oko 10.000 m², gdje leži deset vodoravno položenih pilona dugih do 3 metra s keramikom i brusovima. U rujnu 2011. ubiciran je još 51 pilon i snimljen rub organskog sloja veličine oko 65 × 20 metara, a otvorena je i probna sonda na sjevernom rubu. (Arheološki muzej Istre, voditeljica Ida Koncani Uhač, zamjenik Marko Uhač (Konzervatorski odjel u Puli))
- 2014. Podmorsko istraživanje: Od 22. rujna do 3. listopada 2014. istražene su tri sonde i dopunjeni topografski podaci, uz pokušaj da se pronađu nasipi koji zatvaraju naselje. Nađene su keramika nakovanske kulture i metličasta keramika, kremeni alati, žrvnjevi, brusovi i koštana igla te kosti jelena, vepra, koze i ovce, riba i rakova. Na grebenu istočno od naselja prepoznat je nasip s dvama licima u dužini od 10 metara, možda dio antičke ceste. (Arheološki muzej Istre, voditeljica Ida Koncani Uhač)
- 2015. Podvodno istraživanje: U rujnu 2015. istražena je rimska cesta otkrivena 2014. na grebenu koji naselje zatvara s istočne strane: sačuvana je u dužini od 72 i širini od 3,3 do 3,9 metra, a dvije sonde pokazale su njezin temeljni nasip i hodnu površinu od uskih kamenih blokova. Na mjestu naselja pregledom su uočeni brojni ulomci eneolitičke keramike, a dno je zbog pomicanja posidonije bitno drukčije nego godinu prije. Na grebenu Drugi škoj nađene su rimske amfore i građevna keramika. (Arheološki muzej Istre, voditeljica Ida Koncani Uhač)
- 2017. Geološko i podvodno istraživanje: U svibnju 2017. Hrvatski geološki institut s platforme na pontonima izvadio je osam jezgri iz dna uvale, najdublju do gotovo 5,8 metra, radi rekonstrukcije krajolika iz vremena naselja i šivanog broda. Od 29. svibnja do 2. lipnja na površini od 5 × 7 metara označeni su i dokumentirani deseci pilona te je uzeto 20 uzoraka za dendrokronološku analizu, u sklopu doktorskog rada Katarine Jerbić na Sveučilištu Flinders. (Arheološki muzej Istre (Ida Koncani Uhač, Maja Čuka) i Katarina Jerbić (Sveučilište Flinders), s Hrvatskim geološkim institutom)