Ranosrednjovjekovno nalazište s crijepom u Ninskom zaljevu
Nakupina krovnog crijepa, tegula i imbreksa manjih mjera, sa željeznim čavlima i ulomcima amfora, na dnu Ninskog zaljeva uz Ždrijac; otkrio ju je Zdenko Brusić 1966., a datira se u rani srednji vijek.
Datacija: 6. – 7. st.
Na dnu Ninskog zaljeva, uz pješčani poluotok Ždrijac, Zdenko Brusić otkrio je i djelomično istražio 1966. nalazište s velikom količinom ulomaka krovnog crijepa. Na dubini od 3,5 do 4 m, na površini od oko 10 × 6 m, ležali su ulomci amfora i kanalica, a pronađeni su i metalni alati, čavli, bakreno vjedro i konglomerat metalnih predmeta. Prema obliku amfora nalazi su datirani u 6. ili 7. stoljeće, no zbog nedostatka opreme i novca nalazište je tada ostalo samo djelomično istraženo.
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru ponovno ga je pronašao 2019., unatoč vrlo lošoj vidljivosti zbog mutne vode iz obližnjeg ušća potoka Jaruge. Ulomci crijepa rasprostiru se na oko 150 m², a najgušće leže u eliptičnoj hrpi od 7 × 9 m. Nalazište je najprije fotogrametrijski snimljeno, a zatim je mamut-sisaljkama iskopano šest sondi od 2 × 2 m. Nalazi su bili samo u gornjem, petnaestak centimetara debelom sloju tamnog mulja punog ljuštura, ispod kojeg je sterilan sivi pijesak.
U sondama su dokumentirana 244 nalaza: 137 ulomaka imbreksa, 79 ulomaka tegula i 28 drugih predmeta, većinom korodiranih željeznih čavala, koji su često srasli s crijepom. Nekoliko imbreksa sačuvano je cijelih, dugih 43 cm, a tegule su široke 23,5 do 25 cm i duge 37 do 41,5 cm, manje od klasičnih rimskih, kakve su se rabile u ranom srednjem vijeku. Novi nalazi nisu omogućili užu dataciju, pa se ona i dalje oslanja na predmete prikupljene 1966. Manje važni nalazi nakon dokumentiranja vraćeni su na nalazište.
Istraživanja kroz godine
- 2009. Rekognosciranje i geodetsko snimanje: Izvješće o pregledu ninskog podmorja 2009. sažima Brusićevo istraživanje iz 1966.: na dubini od 3,5 do 4 m i površini od 10 × 6 m nađena je skupina ulomaka amfora i kanalica s metalnim alatima, čavlima i bakrenim vjedrom. Oblik amfora upućivao je na 6. ili 7. st., a nalazište je zbog nedostatka opreme i sredstava ostalo samo djelomično istraženo. Kampanja 2009. bavila se ponajprije zapadnim dijelom poluotoka. (Irena Radić Rossi)
- 2019. Podvodno istraživanje: Pregledom terena u liniji ronilaca, uz vrlo lošu vidljivost, ponovno je pronađeno Brusićevo nalazište: crijep se rasprostire na oko 150 m², najgušće u eliptičnoj hrpi od 7 × 9 m. Nakon fotogrametrijskog snimanja iskopano je šest sondi od 2 × 2 m s 244 nalaza, među kojima 137 ulomaka imbreksa, 79 ulomaka tegula i uglavnom korodirani željezni čavli. Mjere tegula upućuju na rani srednji vijek, ali nalaza za užu dataciju nije bilo. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, voditelj Roko Surić, s Centrom za podvodnu arheologiju Sveučilišta Nikole Kopernika iz Toruna)