Rimskodobni nalazi i drveni piloni u podmorju otočića Barbarinca
Otočić na jugoistočnom kraju Kaštelanskog zaljeva, na kojem je stajao kaštel Kuparić, s ostacima rimskih zidova u plićaku, drvenim pilonima moguće prevlake prema kopnu i ulomcima amfora ponajviše iz prvih stoljeća po Kristu.
Datacija: rimsko doba, ponajviše prva stoljeća po Kr.; kasna antika
Otočić Barbarinac zatvara krajnji jugoistočni dio Kaštelanskog zaljeva, dvjestotinjak metara od najbliže obale i oko 2,3 kilometra od ušća Jadra. U izvorima se prvi put spominje u 15. stoljeću kao Skradinik, s crkvom sv. Martina, a na njegovu istočnom dijelu stajao je najistočniji kaštelanski kaštel, Kuparić, kula s naseljem u koju su se sklanjali stanovnici srednjovjekovnog sela Smoljevca. Arheološki nalazi s otočića poznati su od početka 20. stoljeća, ali ni kopno ni more dosad nisu ozbiljnije istraženi.
Danas otočić ima oko 6500 četvornih metara, no u antici je bio znatno veći jer su okolne pličine tada bile kopno. Na zračnim snimkama u plićaku između otočića i hridi južno od njega vide se dvije građevine, vjerojatno rimske: dva usporedna zida okomita na južnu obalu, zatvorena tridesetak metara dugim zidom udaljenim oko 37 metara od obale, svi široki oko dva metra, te zid dug oko 35 metara koji se od hridi pruža prema sjeveroistoku.
Podvodnim pregledom 2020. između otočića i obale Tišić, gdje je prirodna obala sačuvana u dužini od oko 500 metara, na tri su mjesta nađeni drveni piloni okomito zabijeni u dno. Dno je ondje duboko najviše oko 2,5 metra, a kako je more u antici bilo i do dva metra niže, piloni su mogli pripadati prevlaci ili konstrukciji koja je otočić povezivala s kopnom; uzeti su uzorci za radiokarbonsko datiranje. Uz skupinu pilona najbližu kopnu izvađena je djelomično očuvana kasnoantička sjevernoafrička amfora cilindričnog tijela.
Istočno od otočića i uz obalu Tišića leže gušće skupine nalaza, uglavnom ulomaka amfora, koji pokazuju da se mjesto najviše koristilo u prvim stoljećima po Kristu, a nekoliko ulomaka grubljeg posuđa moglo bi upućivati i na prapovijesno nalazište. Pregled su vodili Ivan Šuta i Irena Radić Rossi, u organizaciji Muzeja grada Kaštela i Instituta za pomorsku baštinu ARS NAUTICA.
Istraživanja kroz godine
- 2020. Podvodno rekognosciranje: U srpnju 2020. pregledano je podmorje oko otočića i hridi južno od njega, ponajviše između otočića i obale Tišić. Na tri su mjesta nađeni drveni piloni zabijeni u dno, mogući ostaci prevlake prema kopnu, od kojih su uzeti uzorci za radiokarbonsko datiranje, a uz pilone je izvađena djelomično očuvana kasnoantička sjevernoafrička amfora. Gušće skupine ulomaka amfora istočno od otočića i uz Tišić upućuju na najjaču uporabu u prvim stoljećima po Kristu. (Muzej grada Kaštela i Institut za pomorsku baštinu ARS NAUTICA, voditelji Ivan Šuta i Irena Radić Rossi)