Trgovački brod s teretom otpadnog metala kod otočića Verude (Pula)
Ostaci velikog drvenog jedrenjaka s kraja 16. st. pod hrpom balastnog kamenja na dubini od oko 6 m kod otočića Verude, koji je prevozio otpadni metal i ingote i izgorio na sidrištu, vjerojatno u uskočkom napadu 1597. godine.
Datacija: kraj 16. st. (vjerojatno 1597.)
Uz otočić Verudu (Fratarski) južno od Pule, u prolazu Selina, nedaleko od turističke plaže, na kamenoj zaravni na dubini od oko 6 m leži olupina novovjekovnog jedrenjaka. Otkrili su je 2013. djelatnici Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju iz Zadra (Luka Bekić), prepoznavši je po eliptičnoj hrpi oblog balastnog kamenja od najmanje 6 × 8 m, ispod koje se nazirala drvena konstrukcija broda. Balast čine riječni oblutci promjera oko 30 cm, koji ne potječu s vapnenačke hrvatske obale, a dopunjen je građevinskim otpadom, ulomcima posuđa i kostima.
Godine 2016. MCPA Zadar, Rimsko-germanska komisija Njemačkog arheološkog instituta (RGK-DAI) i Sveučilište u Dresdenu potpuno su istražili i dokumentirali središnji dio nalazišta, uz pomoć pomične aluminijske konstrukcije za precizan 3D model. Sačuvani su dijelovi kobilice, masivna četvrtasta rebra debela 13 do 17 cm i vanjska oplata debljine 5 do 7 cm, što upućuje na velik jedrenjak. U svim slojevima bilo je pougljenjenog drva, pa je brod stradao u požaru.
Teret je jedinstven među novovjekovnim brodolomima Jadrana: otpadni metal pripremljen za taljenje, polurastaljeni predmeti, zgura, bakreni ingoti i poluproizvodi poput ploča i žica, od bronce, bakra, mjedi, kositra, željeza i olova. Prepoznaju se ulomci kotlova, zdjela, svijećnjaka, kadionice i kipić, a neki predmeti potječu iz južnonjemačkih radionica mjedi, drugi iz osmanskog kruga. Brodu su pripadali željezni čavli i klinovi s brončanim maticama, željezne topovske kugle za male okretne topove, dio velikog sidrenog prstena, olovni ribolovni utezi, kositreno posuđe i staklena čaša s lavljim glavama, venecijanski proizvod s kraja 16. ili početka 17. st. Osobnih predmeta posade je malo, pa je brod vjerojatno bio opljačkan prije potonuća.
Prva radiokarbonska analiza drva upućivala je na sredinu, a zatim na drugu polovinu 16. st., dok nalazi brod smještaju na sam kraj 16. st. Istraživači ga povezuju s opisom uskočkog pohoda na Rovinj u ožujku 1597., kada je 500 uskoka na 17 brodova na povratku prema Kvarneru kod Verude opljačkalo i zapalilo usidreni brod. Nakon iskopavanja drvo je zaštićeno in situ pijeskom, geotekstilom i vraćenim balastom; nadzor 2017. i 2019. pokazao je da je zaštita dobra, a dokumentacijske šipke uklonjene su jer su ih zahvaćala sidra. Nalazi se konzerviraju u MCPA u Zadru.
Istraživanja kroz godine
- 2013. Podvodno rekognosciranje: U rekognosciranju istarskog podmorja 2013. kod otoka Verude pronađen je dotad nepoznat brodolom, vidljiv kao velika hrpa oblog balastnog kamenja od najmanje 6 × 8 m, ispod koje je pod tankim slojem pijeska djelomično sačuvana drvena konstrukcija broda. Radiokarbonska analiza drva i sitni nalazi upućivali su na sredinu 16. st. Teret je, čini se, bio otpadna bronca i bakar: između balasta nađeni su spljošteni dio kotla, namotane bakrene trake te polurastaljeni i rastaljeni brončani predmeti. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, voditelj Luka Bekić)
- 2016. Podvodno istraživanje: U ožujku i travnju 2016. brodolom je potpuno istražen i dokumentiran: balast je u vrećama premješten podvodnim padobranima, sediment je mamut-sisaljkom propušten kroz košare, a pomična aluminijska konstrukcija omogućila je brzu i preciznu izradu 3D modela. Sačuvani su dijelovi kobilice, rebra debela 13 do 17 cm i oplata debela 5 do 7 cm; pougljenjeno drvo u svim slojevima pokazuje da je brod izgorio. Teret su činili otpadni metal, ingoti i poluproizvodi od bronce, bakra, mjedi, kositra, željeza i olova, uz ulomke kotlova, svijećnjaka, kadionice i kipića, a keramika iz balasta i venecijansko staklo datiraju brod u kraj 16. ili početak 17. st. Drvo je na kraju zaštićeno pijeskom, geotekstilom i vraćenim balastom. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru i Rimsko-germanska komisija (RGK-DAI), voditelj Luka Bekić)
- 2017. Zaštitno iskopavanje: U svibnju 2017. nadzor je pokazao da je zaštita in situ iz 2016. netaknuta i da je drvo pod debljim slojem pijeska nego prije, zaštićeno od brodskih crva. Iskop je proširen za dva metra sa svih strana i dao je 316 novih nalaza, većinom rastaljeni bakar, kositar, olovo i slitine te korodirane željezne čavle. Detektorom metala u okolici nađeno je još desetak predmeta, među njima brončane matice, konglomerat od najmanje četiri željezne topovske kugle i dio velikog sidrenog prstena. Brod je datiran u sam kraj 16. st., a metal tereta dijelom je južnonjemački, dijelom osmanski. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru i DAI-RGK Frankfurt, voditelj Luka Bekić)
- 2019. Nadzor stanja i podvodni pregled: U travnju 2019. pregledano je stanje zaštite in situ na dubini od oko 6 m. Jedna dokumentacijska šipka ponovno je bila izvan ležišta jer sidra često zahvaćaju šipke i mogu oštetiti brodsku konstrukciju, pa su sve šipke razmontirane i odložene ispod grebena u dubljem dijelu prolaza Selina. Okolica je u sektorima od 4 × 4 m pretražena detektorom metala: sjeverno od središta na oko 160 m² nađena su 33 nalaza, u plićaku još 36, ukupno 82, među njima dijelovi bakrenih kotlova, rastaljeni kositar i kositreno posuđe, olovno prstenje, željezni čavli i brončane matice. (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru i RGK-DAI, voditelj Luka Bekić)