Utvrda na Vrčevu

Ruševna kula na vrhu Vrčeva iznad Sukošana, mletačka stražarnica prema turskoj granici, obnovljena oko 1560. i srušena u Kandijskom ratu.

Datacija: kasni srednji vijek, obnova oko 1560.

Utvrda na Vrčevu stoji na vrhu zaravni Vrčevo, visokoj 213 metara, iznad Sukošana južno od Zadra. Pogled s vrha seže od Velebita do Promine i prema Dugom otoku i Molatu, pa je mjesto bilo idealno za stražu nad Ravnim kotarima i obalom.

Vrčevo se spominje 1371. kao posjed rogovske opatije, a gradnja kule pripisuje se zadarskoj plemićkoj obitelji Tetrić. U 16. stoljeću kula je bila mletačka stražarnica ispred Zemunika: posada od šest vojnika dojavljivala je seljacima turske upade, kako bi se na vrijeme sklonili u kulu ili na otoke. Oko 1560. obnovio ju je Sforza Pallavicino, kojega je mletačka vlada poslala kao stručnjaka za utvrde.

Nakon Ciparskog rata i mira 1573. Vrčevo je ostalo na samoj granici prema Osmanskom Carstvu, kao isturena točka ispred Zemunika i Vrane, a u narodu se kula zove i Turska kula. Tijekom Kandijskog rata (1645.-1669.) uskoci su je osvojili i pretvorili u ruševinu. Vrh je bio naseljen i u prapovijesti, a po zaravni su raspršeni brojni ulomci keramike.