Vičja luka na Braču

Zaštićena uvala na zapadu Brača, gdje bogati prapovijesni grobovi i ulomci keramike u podmorju svjedoče o susretima domaćeg stanovništva s grčkim pomorcima.

Datacija: 3. st. pr. Kr. - 1. st.

Vičja luka nalazi se otprilike na sredini zapadnog kraja otoka Brača. Riječ je o dubokoj uvali koja se grana u dva manja zaljeva, uvalu Bobovišća s istoimenim mjestom i samu Vičju luku. Obje pružaju sigurno sidrište brodovima koji plove kroz Splitska vrata.

Najvažniji nalaz su četiri prapovijesna groba pokrivena kamenim pločama, na koje je 1908. pri krčenju zemlje naišao težak Frane Rakela. Arheološki muzej u Splitu otkupio je predmete, ali budući da njegovi stručnjaci nisu bili prisutni pri otvaranju grobova, izgubljeni su podaci o položaju pokojnika i priloga, kao i sve kosti. Sačuvane su tri brončane kacige grčko-italskog tipa, ostaci brončanog pojasa, narukvice, ranolatenske fibule, osamnaest igala s dvostrukom glavom, privjesci, pincete, masivni brončani kolutovi i prsten s likom ptice. Uz njih su pronađene dvije geme od staklene paste, perlice, brojni ulomci uvezene grčke crnoglazirane keramike (skifosi, lekiti, alabastron) te nešto ilirske keramike.

Istraživanje koje je 1957. vodio Mladen Nikolanci donijelo je srebrni stater grada Krotona i polovicu staklene geme. Prema izvještaju don Frane Bulića, grobovi su otkopavani i istočno od obale prema gradini Rat, pa se pretpostavlja da je ovdje postojala veća nekropola koja je pripadala naselju na toj gradini.

Pregledom podmorja uvale pronađeni su brojni ulomci prapovijesne keramike. Bogati grobni prilozi pokazuju da je Vičja luka grčkim pomorcima služila kao zaklon i sidrište, a možda i kao mjesto razmjene robe s domaćim stanovništvom.