SEADRIA

Željezna sidra iz bizantskog razdoblja u uvali Glogovac (Korčula)

Dva velika željezna sidra koja leže jedno nasuprot drugome u pijesku na dubini od 14 m u uvali Glogovac na južnoj strani Korčule kod Lumbarde. Prema obliku i dimenzijama vjerojatno potječu iz bizantskog razdoblja.

Datacija: vjerojatno bizantsko razdoblje

Sidra je u proljeće 2008. prijavio Miljenko Marukić, vlasnik ronilačkog centra MM-Sub iz Lumbarde, a uviđaj je obavio Domagoj Perkić iz Odjela za inspekcijske poslove Ministarstva kulture. Dva željezna sidra leže u pijesku na dubini od 14 m, jedno nasuprot drugome, oba s alkom promjera 30 cm na kraju. Prečke su im duge oko 1 m, a glavna os oko 1,6 do 1,7 m. Neobično je da su krakovi savijeni od glavne osi, a ne prema njoj.

U okolici nije pronađen nikakav materijal koji bi otkrio njihovo podrijetlo. Rekognosciranje Hrvatskog restauratorskog zavoda 2008. ostavilo je otvorenim pitanje mogu li biti antička, a pri pregledu 2009., kad su sidra fotografski i nacrtno dokumentirana, zaključeno je da prema obliku i dimenzijama vjerojatno pripadaju bizantskom razdoblju. Takva su sidra u hrvatskom podmorju prilično rijetka.

Oko 100 m zapadnije, na dubini od 18 m, leži manje željezno sidro s glavnom osi dugom 115 cm, uz koje je pronađen komad metalne sajle i predmet koji je vjerojatno protubrodska mina iz Drugog svjetskog rata. To je sidro vjerojatno služilo kao uteg za sidrenje mine i ne pripada starijem nalazištu.

Istraživanja kroz godine

  • 2008. Podvodno rekognosciranje: Pregledana su i fotografirana dva željezna sidra s alkama na 14 m dubine, koja je prijavio Miljenko Marukić; prečke su duge oko 1 m, glavna os oko 1,7 m, a krakovi su savijeni od osi. Možda su antička, ali uz njih nije nađen materijal koji bi to potvrdio. Oko 100 m zapadnije, na 18 m, nađeno je treće sidro uz vjerojatnu protubrodsku minu iz Drugog svjetskog rata, kojoj je po svoj prilici služilo kao uteg. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Igor Miholjek)
  • 2009. Podvodno rekognosciranje: Godine 2009. sidra su fotografski i nacrtno dokumentirana: prečke su duge oko 100 cm, glavna os oko 160 cm, a alke imaju promjer od 30 cm. Prema obliku i dimenzijama zaključeno je da vjerojatno potječu iz bizantskog razdoblja, rijetko zastupljenog u našem podmorju. Detaljna pretraga okolice nije dala materijal koji bi se mogao povezati sa sidrima. (Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj Igor Miholjek)