Kanoća
Squilla mantis (Linnaeus, 1758)
Kanoća je rak iz reda Stomatopoda, srodnik poznatih tropskih "škampa bogomoljki", a ne pravi deseteronožac. Živi u rupama u muljevitom i pjeskovitom dnu, danju se skriva, a noću izlazi u lov. Prepoznaje se po dvjema tamnim, bijelo obrubljenim pjegama na repu, a u Jadranu je važan ulov koćarica i mreža stajaćica.
Opis
Izgled: Tijelo je izduženo i spljošteno, podijeljeno na jasne kolutiće, blijedo smećkaste do prozirno bjelkaste boje s tankim tamnijim rubovima kolutića. Na početku repne lepeze nalaze se dvije okrugle tamnosmeđe pjege s bijelim rubom, nalik na oči. Oči su na stapkama, krupne i zelenkaste, a prednji par nogu pretvoren je u snažne kliještaste udove koji se sklapaju poput nožića, slično kao kod bogomoljke.
Kod ronjenja: Najčešće se vidi noću, kada izlazi iz rupe i kreće se po muljevitom dnu; danju iz otvora rupe vire samo oči i ticala. Kad ga se uznemiri, brzo se povuče unatrag u rupu.
Razlikovanje
Razlikovanje od sličnih vrsta: Unesena crvenomorska vrsta Erugosquilla massavensis, zabilježena u Jadranu kod Termolija i u Boki kotorskoj, nema dvije tamne pjege na repu, a privjesci repa su joj plavkasti. Škamp i kozice imaju kliješta, a ne sklopive udove, i nemaju pjege na repu.
Stanište
- Dubina: od plićaka do oko 150 m, najgušće naselja na 50-60 m; zabilježena do 367 m
- Podloga: mulj i pijesak, osobito uz ušća rijeka
- Položaj: u rupi u dnu; noću izlazi na površinu dna
Biologija
Prehrana: Grabežljivac i strvinar: lovi rakove, školjkaše, lignje, mnogočetinaše i sitnu ribu, jede i alge, pojede i pripadnike svoje vrste i sipina jaja, a zna pratiti ribarske brodove radi uginulih životinja.
Lov: Ima udove tipa "kopljaša": dugi, nazubljeni prednji udovi munjevito se ispruže i probodu ili zgrabe meki plijen.
Razmnožavanje: Mrijesti se zimi i u proljeće; ženka nosi i čuva jaja u rupi, a može ih imati do oko 50.000. Planktonske ličinke nakon desetak presvlačenja padnu na dno. Većina jedinki mrijesti se samo jednom.
Ponašanje: Teritorijalna je i vrlo vezana uz svoju rupu.
Ekološka uloga
Kao grabežljivac i strvinar mekog dna kanoća utječe na brojnost rakova, školjkaša i crva u mulju, a rupama koje kopa prozračuje sediment. Sama je plijen većim ribama koje love na dnu.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Hrvatska: nije zaštićena, gospodarska vrsta
Glavni pritisak je ribolov: u Sredozemlju se godišnje ulovi više od 7.000 tona, uglavnom kao usputni ulov koćarenja, a ciljano mrežama stajaćicama. Većina ulova potječe iz zapadnog dijela Jadrana. Ribolov ove vrste nije posebno reguliran.
Preporuke: Ne loviti kanoće rukom na zaronima; Birati ribu i rakove iz ribolova koji poštuje lovostaje i propisane alate
Zanimljivosti
- Tamne pjege na repu podsjećaju na oči i vjerojatno zbunjuju grabežljivce.
- Jedina je domaća vrsta iz reda Stomatopoda koja se u Sredozemlju lovi u gospodarske svrhe.
- Ulov je najveći zimi.
Rasprostranjenost
Cijelo Sredozemno more i istočni Atlantik od Cádiškog zaljeva do Angole, s Kanarskim otocima i Madeirom. Jadran je zbog muljevitog dna i rijeka bogatih hranjivima jedno od njezinih najvažnijih područja.