Riječni rak

Opis

Izgled: Tamnosmeđe do maslinasto zeleno tijelo, ponekad plavičasto ili crvenkasto, s crvenkastom donjom stranom kliješta.

Karakteristike: Gladak karapaks bez trnova, dobro razvijen ravan rostrum i dva para postorbitalnih grebena.

Posebnost: Živi isključivo u čistim, nezagađenim vodama, pa je pouzdan pokazatelj zdravlja slatkovodnog ekosustava.

Stanište

- Dubina: plitki priobalni pojas, obično do 2-3 m

- Temperatura: hladne, čiste vode

- Podloga: ilovasto i šljunkovito dno

- Vegetacija: najčešće uz obalu s vodenom vegetacijom

- Skrovišta: pukotine, ispod kamenja i korijenja

Biologija

Prehrana: svejed - hrani se vodenim biljkama, algama, sitnim beskralježnjacima i strvinom.

Razmnožavanje: parenje ujesen, ženka nosi do 200 oplođenih jaja ispod repa 8-9 mjeseci, mladi rakovi izlegu se dugi oko 9 mm.

Ponašanje: noćno aktivan, danju se skriva u zaklonu.

Predatori: ribe, ptice i vidre; osjetljiv na račju kugu koju prenose unesene strane vrste rakova.

Ekološka uloga

Bioindikator je kvalitete slatkovodnih ekosustava, a kao svejed sudjeluje i u razgradnji organskog materijala i kontroli vodene vegetacije.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: ranjiva vrsta (VU)

- Hrvatska: strogo zaštićena vrsta, lov zabranjen

- EU: zaštićena Direktivom o staništima (Dodatak V)

- Bernska konvencija: da

- Natura 2000: da

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Najčešća je autohtona vrsta riječnog raka u Europi, no brojnost joj opada zbog regulacije vodotoka i unesenih vrsta.

- Invazivne američke vrste rakova prenose račju kugu, gljivičnu bolest na koju su europski rakovi vrlo osjetljivi.

- U Nacionalnom parku Plitvička jezera dijeli stanište s potočnim rakom (Austropotamobius torrentium).

Rasprostranjenost

savski i dravski sliv (crnomorski sliv), uključujući Plitvička jezera; unesen i u pojedine vodotoke jadranskog sliva