Plavi rak

Opis

Izgled: Široki, lepezasti oklop maslinasto-smeđe do sivkasto-zelene boje s karakterističnim dugim, šiljastim bočnim izbočinama na krajevima. Hodne noge i kliješta izrazito su plave boje, po čemu je vrsta i dobila ime, dok su vrhovi kliješta kod mužjaka plavo-crveni, a kod ženki narančasto-ljubičasti. Posljednji par nogu preoblikovan je u spljošteno, veslasto zadnje zglavno tijelo, prilagođeno za snažno i brzo plivanje.

Karakteristike: Vrlo je aktivan i pokretan predator, sposoban preplivati velike udaljenosti i podnijeti širok raspon slanosti, od gotovo slatkih boćatih voda estuarija do potpuno morske vode, što mu omogućuje naseljavanje raznolikih obalnih staništa. Agresivan je i teritorijalan, spreman braniti se podignutim kliještima kada je uznemiren.

Posebnost: Dugi, oštri, iglasti bočni šiljci oklopa (znatno duži i uočljiviji nego kod autohtonih jadranskih plivajućih rakova) te veslasto oblikovan zadnji par nogu ključne su prepoznatljive osobine ove vrste na terenu.

Razlikovanje od sličnih vrsta: Od autohtonih plivajućih rakova iz porodice Portunidae prisutnih u Jadranu razlikuje se znatno dužim i oštrijim bočnim šiljcima oklopa, intenzivnijom plavom bojom nogu te znatno krupnijim rastom.

Stanište

- Dubina: plitke priobalne vode, estuariji, lagune i ušća rijeka, do oko 90 m

- Temperatura: euritermna vrsta, podnosi širok raspon temperatura, aktivnija u toplijim mjesecima

- Podloga: pjeskovito i muljevito dno, često se zakopava u sediment

- Vegetacija: morske livade (npr. Cymodocea, Zostera), rubovi trstika u boćatim staništima

- Skrovišta: zakopavanje u pijesak/mulj, gusta vodena vegetacija, ušća i lagune s manjom prozirnošću vode

Biologija

Prehrana: Svejed i oportunistički predator - hrani se školjkašima (dagnje, kamenice, prstaci), puževima, drugim rakovima, mnogočetinašima, sitnom ribom, lešinama, a povremeno i vlastitom vrstom (kanibalizam), te biljnim materijalom uključujući morske trave.

Razmnožavanje: Ženka se pari samo jednom u životu, neposredno nakon posljednjeg presvlačenja, i može proizvesti i do dva milijuna jaja po leglu, uz mogućnost pohrane sjemena za više uzastopnih mrijesta tijekom iste sezone. Mrijest se odvija u toplijim mjesecima, a ličinke prolaze planktonski razvoj prije naseljavanja u priobalna staništa.

Ponašanje: Izrazito pokretljiva i migratorna vrsta, aktivna uglavnom u sumrak i noću, sposobna prijeći velike udaljenosti plivanjem uz pomoć veslastih zadnjih nogu.

Predatori: U izvornom području love je ugori, razne vrste riba i morski psi; u Jadranu prirodnih predatora gotovo da nema, što pogoduje njezinom nesmetanom širenju.

Ekološka uloga

Plavi rak je u Jadranskom moru izrazito invazivna i ekološki problematična vrsta. Kao krupan i nezasitan predator hrani se mladicama ribe, mekušcima i drugim rakovima te time izravno remeti ravnotežu autohtonih zajednica; posebno se dovodi u vezu s opadanjem populacije jegulje, čije ličinke i mladice konzumira. Oštećuje ribarske mreže i ulovljenu ribu, a predstavlja i prijetnju uzgajalištima dagnji i kamenica. Zbog izostanka prirodnih predatora i velike reproduktivne sposobnosti populacija se u pogodnim staništima (ušća rijeka, lagune, zaštićena područja poput Neretve i Stonskog kanala) brzo širi, zbog čega se u Hrvatskoj provode organizirani programi uklanjanja.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno (Not Evaluated) - kao invazivna vrsta ne podliježe kategorijama ugroženosti

- Hrvatska: invazivna strana vrsta; predmet organiziranih programa uklanjanja (npr. Dubrovačko-neretvanska županija)

- EU: trenutno nije uvrštena na Popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost Unije (Uredba (EU) 1143/2014), ali se prati u kontekstu širenja u Sredozemlju

- Bernska konvencija: ne odnosi se (upravlja se kao invazivnom stranom vrstom, ne kao zaštićenom)

- Natura 2000: ne odnosi se izravno; uklanja se unutar pojedinih Natura 2000 područja radi zaštite izvornih vrsta i staništa (npr. ušće Neretve)

Preporuke: Ne unositi u nova područja niti prenositi žive primjerke; Prijaviti opažanje nadležnim institucijama; Ne vraćati ulovljene primjerke u more; Sudjelovati u organiziranim akcijama uklanjanja gdje je to moguće

Zanimljivosti

- Naziv roda Callinectes na grčkom znači "lijepi plivač", a vrsni naziv sapidus na latinskom znači "ukusan" - referenca na cijenjeno meso ove vrste u izvornom području rasprostranjenosti.

- Prvi zabilježeni nalaz u Jadranskom moru datira iz 1949. godine u Venecijanskoj laguni, a u hrvatskim vodama vrsta je prvi put zabilježena 2004. godine u blizini Pelješca.

- Iako je ekološki štetna, vrsta je i gastronomski vrlo cijenjena, pa se u pojedinim dijelovima Hrvatske organiziraju manifestacije poput "Festivala plavog raka" kako bi se potaknuo njezin izlov i konzumacija.

- Ženke se u životu pare samo jednom, ali tu jednu prigodu iskorištavaju maksimalno - sposobne su pohraniti sjeme i proizvesti i do dva milijuna jaja po leglu, što djelomično objašnjava brzinu njezinog širenja.

Rasprostranjenost

izvorno zapadni Atlantik (od Nove Škotske i Cape Coda do Argentine, uklj. cijeli Meksički zaljev); unesena vrsta u europskim morima od 1901., u Jadranu prisutna od 1949., u hrvatskim vodama od 2004. (Pelješac, ušće Neretve)