Kosmati rak samac
Dardanus calidus (Risso, 1827)
Kosmati rak samac jedan je od najvećih jadranskih rakova pustinjaka, prepoznatljiv po crvenkastom tijelu s bijelim točkama i praznoj puževoj ljušturi koju nosi kao zaštitu. Često živi u simbiozi s morskom sasom Calliactis parasitica pričvršćenom na ljušturu.
Opis
Izgled: Tijelo je crvenkasto-narančasto s bijelim točkama, nastanjuje veliku puževu ljušturu koju povremeno mijenja - najčešće ljušture velikih vrsta poput burinke (Tonna galea) ili trube (Charonia sp.).
Karakteristike: Nastanjuje napuštene ljušture puževa koje mijenja s rastom, često na ljušturi nosi morsku sasu Calliactis parasitica.
Posebnost: Sa sasom na ljušturi živi u mutualističkom odnosu - sasa ga štiti žarnicama, a on joj omogućuje pokretljivost i ostatke hrane.
Stanište
- Dubina: 0-50 m
- Temperatura: 14-25°C
- Podloga: kamenito i pjeskovito dno
- Skrovišta: napuštene puževe ljušture, pukotine u stijenama
Biologija
Prehrana: Svežder je - hrani se algama, strvinama i sitnim beskralježnjacima.
Razmnožavanje: Ženka nosi oplođena jaja pod zatkom dok ličinke ne izlegnu u planktonu.
Ponašanje: Mijenja ljušture s rastom, često u simbiozi s morskim sasama na ljušturi.
Predatori: Hobotnice, veće ribe i drugi rakovi.
Ekološka uloga
Kao strvinar pomaže u čišćenju dna, a simbioza sa sasama primjer je uzajamno korisnog odnosa u ekosustavu.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Jedan je od najvećih rakova pustinjaka u Jadranu.
- Često nosi morsku sasu na svojoj ljušturi radi zaštite.
- Mijenja ljušturu nekoliko puta tijekom života kako raste.
Rasprostranjenost
cijeli Jadran