Strigljač
Galathea strigosa (Linnaeus, 1761)
Strigljač je crvenkasto-narančasti rak-jastožić prepoznatljiv po upadljivim električno plavim prugama na oklopu i oko očiju te dugim, dlakavim kliještima. Danju se skriva u pukotinama i rupama na kamenitom dnu, a noću izlazi u potragu za hranom.
Opis
Izgled: Spljošteno, izduženo tijelo tipično za rakove-jastožiće, s dugim kliještima prekrivenim gustim dlačicama i bodljama; rep je podvučen ispod tijela.
Karakteristike: Crvenkasto-narančasto tijelo ukrašeno upadljivim električno plavim prugama preko oklopa i oko očiju.
Posebnost: Kao i drugi rakovi-jastožići, u opasnosti se brzo povlači unatrag snažnim zamasima repa.
Stanište
- Dubina: 5-40 m, rijetko i do 600 m
- Podloga: kamenito dno i koraligen, blizina pukotina i špilja; čest je i na potonulim olupinama
- Vegetacija: algalni obrasti na grebenima
- Skrovišta: pukotine, rupe i prostor ispod kamenja
Biologija
Prehrana: Strvinar i svejed - hrani se organskim ostacima i sitnim beskralježnjacima.
Razmnožavanje: Ženke nose oplođena jajašca ispod zatka do izlijeganja planktonskih ličinki.
Ponašanje: Noćno aktivan, danju se skriva u pukotinama i pod kamenjem.
Predatori: Veće pridnene ribe i glavonošci.
Ekološka uloga
Kao strvinar i svejed sudjeluje u razgradnji organskog materijala na kamenitom dnu.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Hrvatska: nije zaštićena vrsta
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Prepoznatljiv je po upadljivim električno plavim prugama na crvenkasto-narančastom tijelu, jedinstvenim među jadranskim rakovima.
- Iako je jestiv, u Jadranu se ne izlovljava komercijalno.
- Aktivniji je noću, kada izlazi iz skrovišta u potragu za hranom, dok danju ostaje skriven u pukotinama i rupama.
- Kao i drugi rakovi-jastožići, u opasnosti se brzo povlači unatrag snažnim zamasima repa.
Rasprostranjenost
istočni Atlantik i Sredozemno more, uključujući cijeli Jadran