SEADRIA

Strigljač

Galathea strigosa (Linnaeus, 1761)

Strigljač je crvenkasto-narančasti rak-jastožić prepoznatljiv po upadljivim električno plavim prugama na oklopu i oko očiju te dugim, dlakavim kliještima. Danju se skriva u pukotinama i rupama na kamenitom dnu, a noću izlazi u potragu za hranom.

Opis

Izgled: Spljošteno, izduženo tijelo tipično za rakove-jastožiće, s dugim kliještima prekrivenim gustim dlačicama i bodljama; rep je podvučen ispod tijela.

Karakteristike: Crvenkasto-narančasto tijelo ukrašeno upadljivim električno plavim prugama preko oklopa i oko očiju.

Posebnost: Kao i drugi rakovi-jastožići, u opasnosti se brzo povlači unatrag snažnim zamasima repa.

Stanište

- Dubina: 5-40 m, rijetko i do 600 m

- Podloga: kamenito dno i koraligen, blizina pukotina i špilja; čest je i na potonulim olupinama

- Vegetacija: algalni obrasti na grebenima

- Skrovišta: pukotine, rupe i prostor ispod kamenja

Biologija

Prehrana: Strvinar i svejed - hrani se organskim ostacima i sitnim beskralježnjacima.

Razmnožavanje: Ženke nose oplođena jajašca ispod zatka do izlijeganja planktonskih ličinki.

Ponašanje: Noćno aktivan, danju se skriva u pukotinama i pod kamenjem.

Predatori: Veće pridnene ribe i glavonošci.

Ekološka uloga

Kao strvinar i svejed sudjeluje u razgradnji organskog materijala na kamenitom dnu.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: nije zaštićena vrsta

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Prepoznatljiv je po upadljivim električno plavim prugama na crvenkasto-narančastom tijelu, jedinstvenim među jadranskim rakovima.

- Iako je jestiv, u Jadranu se ne izlovljava komercijalno.

- Aktivniji je noću, kada izlazi iz skrovišta u potragu za hranom, dok danju ostaje skriven u pukotinama i rupama.

- Kao i drugi rakovi-jastožići, u opasnosti se brzo povlači unatrag snažnim zamasima repa.

Rasprostranjenost

istočni Atlantik i Sredozemno more, uključujući cijeli Jadran