Hlap
Homarus gammarus (Linnaeus, 1758)
Hlap (Homarus gammarus) veliki je pridneni rak plavo-crne boje s krupnim asimetričnim kliještima, cijenjen kao delikatesa. Ne treba ga miješati s jastogom (Palinurus elephas), koji nema kliješta. Nastanjuje kamenite pukotine i špilje dubljih dijelova Jadrana.
Opis
Izgled: Tijelo je plavo-crne do tamnoplave boje s narančastim mrljama, s dva velika nejednaka kliješta - jedno robusnije za drobljenje, drugo tanje za rezanje.
Karakteristike: Noćno je aktivan, teritorijalan, danju se skriva u pukotinama i špiljama.
Posebnost: Poput ostalih rakova, tijekom rasta presvlači svoj oklop (ekdiza) više puta u životu.
Stanište
- Dubina: od nekoliko metara do 150 m; ronioci ga redovito susreću u rupama na 10-50 m
- Temperatura: 10-20°C
- Podloga: kamenito dno, pukotine, špilje
- Skrovišta: pukotine u stijenama, špilje, rupe pod kamenjem
Biologija
Prehrana: Svejed je, hrani se ribom, mekušcima, rakovima i strvinama.
Razmnožavanje: Ženka nosi oplođena jajašca prilijepljena za trbušne nožice mjesecima prije izlijeganja ličinki.
Ponašanje: Noćno je aktivan i teritorijalan, danju se skriva u skloništu.
Predatori: Veće ribe grabežljivice i hobotnice, mladi su ranjiviji.
Ekološka uloga
Kao grabežljivac i strvinar sudjeluje u regulaciji populacija plijena i čišćenju dna, važan je i kao komercijalno vrijedna vrsta.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: najmanje zabrinjavajuća vrsta (LC)
- Hrvatska: gospodarska vrsta uređena ribarstvenim propisima; lovostaj od 1. rujna do 5. svibnja, a ženke s vanjskim jajima moraju se odmah vratiti u more (NN 64/2023)
- EU: najmanja referentna veličina očuvanja 300 mm ukupne duljine ili 105 mm duljine oklopa (Uredba (EZ) 1967/2006); Dodatak III Barcelonske konvencije
- Bernska konvencija: da (Dodatak III, sredozemne populacije)
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Hlap može živjeti desetljećima i nastaviti rasti tijekom cijelog života.
- Kliješta su mu asimetrična - jedno za drobljenje, drugo za rezanje plijena.
- Zbog prekomjernog izlova populacije u pojedinim dijelovima Jadrana su smanjene.
Rasprostranjenost
cijeli Jadran, češći u dubljim, kamenitim područjima