Jastog

Opis

Izgled: Krupno, crvenkasto-smeđe tijelo prekriveno sitnim žućkastim pjegama; oklop (karapaks) bez bočnih grebena, ali s istaknutim trnovima iznad očiju. Ticala su vrlo duga, bodljikava i dulja od cijelog tijela.

Karakteristike: Za razliku od hlapa (Homarus gammarus), jastog nema velika kliješta - prvi par hodnih nogu nosi karakterističan niz bodlji, a obrana se temelji na čvrstom oklopu, bodljama i brzom bijegu snažnim udarcem repnog peraja.

Posebnost: Razvoj od jajašca do odrasle jedinke prolazi kroz čak deset planktonskih ličinačkih (filosoma) stadija i završni stadij pueralusa, što može trajati gotovo godinu dana prije nego se mladi jastog slegne na dno.

Stanište

- Dubina: 5-70 m

- Temperatura: umjereni do topli slojevi Jadrana

- Podloga: razgibano stjenovito dno s pukotinama, špiljicama i previsima

- Skrovišta: pukotine u stijenama, špilje, ispod previsa

Biologija

Prehrana: Noćni je lovac i strvinar; hrani se malim crvima, puževima, školjkašima, bodljikašima, rakovima i strvinama.

Razmnožavanje: Parenje se odvija u jesen (rujan-listopad); ženka nosi crvenkasta jajašca ispod zatka do osam mjeseci, a izležene ličinke provode dugo razdoblje u planktonu prije naseljavanja na dno.

Ponašanje: Danju se skriva u pukotinama i špiljama, često u skupinama, a noću izlazi u potragu za hranom; pri opasnosti se naglo povlači unatrag snažnim zamahom repa.

Predatori: Hobotnice, veće grabežljive ribe, a mlade jedinke i brojni drugi grabežljivci; čovjek (ribolov) danas je glavni uzrok smanjenja populacije.

Ekološka uloga

Kao svejed i strvinar sudjeluje u razgradnji organskog otpada na dnu, a ujedno je važna karika u prehrambenom lancu grabežljivaca poput hobotnica. Gospodarski je iznimno važna vrsta i dobar pokazatelj stanja stjenovitih obalnih staništa.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: ranjiva vrsta (Vulnerable)

- Hrvatska: komercijalna vrsta, ribolov reguliran (minimalna veličina, dozvole, ograničenja alata)

- EU: minimalna referentna veličina očuvanja 90 mm dužine oklopa (Uredba (EZ) 1967/2006)

- Bernska konvencija: da (Dodatak III); navedena je i u Dodatku III Barcelonske konvencije

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Poštivati propise o ribolovu (minimalna veličina, dozvola); Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Za razliku od hlapa (Homarus gammarus), jastog nema velika kliješta - obranu prepušta oklopu, bodljama i brzom bijegu unatrag.

- Ličinke prolaze kroz deset filosoma stadija i mogu plutati u planktonu gotovo godinu dana prije naseljavanja na dno.

- Jedna je od gospodarski najvažnijih vrsta jadranskog ribolova (npr. čuveni "viški jastog"), no zbog prelova danas je na IUCN popisu ranjivih vrsta.

- Njegova ticala duža su od cijelog tijela i prekrivena bodljama - služe i za obranu i za orijentaciju u mraku.

Rasprostranjenost

cijeli Jadran, cijelo Sredozemlje, istočni Atlantik od južne Norveške do Maroka i Azora