Jadranska kozica

Opis

Izgled: Tijelo je izduženo i gotovo prozirno, prekriveno crvenim uzdužnim linijama obrubljenim bijelom bojom, raspoređenim manje-više pravilno, uz šest tamnijih poprečnih pruga. Oči su tamne, gotovo crne. Rilo (rostrum) je razmjerno kratko.

Karakteristike: Ticala su crvena i sastoje se od tri članka - kratkog bazalnog te dva znatno dulja, od kojih drugi nosi mirisne dlačice (kemoreceptore). Rep završava sitnom "kićankom" dlačica, po čemu je vrsta i dobila znanstveni naziv (lat. seta - dlaka, cauda - rep).

Posebnost: Boja se dramatično mijenja između dana i noći - danju prevladavaju uzdužne crveno-bijele pruge, a noću kromatofori u oklopu izblijede i uzorak se preokreće u poprečne, blijede pruge.

Razlikovanje

Jadranska kozica najlakše se prepoznaje po kombinaciji uzdužnih crveno-bijelih pruga, dugih crvenih ticala i kratkog rila, no valja je razlikovati od nekoliko sličnih sredozemnih kozica. Lysmata nilita, druga vrsta istog roda, ima poprečne, a ne uzdužne bijelo obrubljene pruge, a nikad nije zabilježena kako čisti druge životinje. Plesionika narval (hitroplovka) također ima crveno-bijele pruge, no razlikuje se po znatno duljem rilu i bijelim, a ne crvenim ticalima. U Jadranu obitavaju i druge kozice slične građe iz drugih porodica, poput kamene kozice (Palaemon elegans) i male kozice (Palaemon serratus), no obje imaju uočljivo drugačiji uzorak (tigraste, a ne uzdužne pruge) i ne obavljaju ulogu čistačice riba.

Stanište

- Dubina: 4-60 m

- Podloga: kamenito dno, pukotine i špiljice

- Skrovišta: danju se skriva u dubokim pukotinama i stropovima špiljica, izlazi noću

Biologija

Prehrana: Hrani se nametnicima i odumrlom kožom koje skida s tijela riba koje čisti; oportunistički se hrani i ostacima hrane, strvinama, sitnim crvima, mekušcima i rakovima kad joj se ukaže prilika.

Razmnožavanje: Protandrični je simultani hermafrodit - jedinke su prvo mužjaci (oko godinu dana), a zatim tijekom presvlačivanja postaju istodobni hermafroditi koji nose jaja, ali zadržavaju i mušku funkciju, pa su najveći primjerci uvijek jedinke u toj "ženskoj" fazi, starosti dvije do tri godine. Mrijesti se od svibnja do rujna; ženke nose crveno-smeđa jajašca, a ličinke se razvijaju u planktonu 25-35 dana.

Ponašanje: Danju se zadržava u gornjim, tamnijim dijelovima pukotina, a noću silazi na dno u potragu za hranom. Aktivno čisti ribe poput murina i ugora od nametnika, ulazeći im čak i u usnu šupljinu i škržne otvore.

Predatori: Veće grabežljive ribe; oslanja se na skrovita staništa i bijeg unatrag uz pomoć repne peraje.

Ekološka uloga

Kao "čistačica" održava zdravlje riba (osobito murina) uklanjajući im nametnike i mrtvo tkivo s kože, škrga i usne šupljine, u međusobno korisnom (mutualističkom) odnosu; istovremeno je i sama dio prehrambenog lanca pukotinastih staništa kamenitog dna.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno (NE)

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Poznata je i kao "kozica čistačica" - murine i ugori dopuštaju joj da im uđe u usta i škržne otvore radi čišćenja nametnika, ne napadajući je unatoč njezinoj sitnoj veličini.

- Boja joj se dramatično mijenja između dana (uzdužne crveno-bijele pruge) i noći (blijede, poprečne pruge) zahvaljujući kromatoforima u oklopu.

- Poput svih vrsta roda Lysmata, protandrični je simultani hermafrodit - najprije je mužjak, a potom postaje istodobni hermafrodit koji nosi jaja, ali se može pariti i kao mužjak; najkrupniji primjerci uvijek su u toj fazi.

- Jedno od francuskih imena, "crevette monégasque" (monaška kozica), potječe odatle što ju je Antoine Risso prvi opisao 1816. u okolici Monaka, a boja podsjeća i na boje monaškog grba.

Rasprostranjenost

Sredozemno more (uklj. cijeli Jadran) i umjereni istočni Atlantik