Kljunasta sablasna rakovica

Opis

Izgled: Oklop je malen i trokutast, s kupolastim kvržicama na leđnoj strani, a između očiju strši uočljiv, šiljasti rostrum ("kljun") - otprilike dvostruko dulji od oka. Noge su dugačke i vrlo tanke, znatno duže od tijela.

Karakteristike: Boja oklopa i nogu obično je jednolična, sivkasta, žućkasta ili crveno-smeđa, ponekad s bijelim mrljama; mužjaci imaju znatno krupnija kliješta od ženki, koje pak imaju izrazito ispupčen zadak, osobito kad nose jajašca.

Posebnost: Za razliku od nekih srodnih vrsta roda, oklop kljunaste sablasne rakovice obično je relativno "čist", s malo ili nimalo pričvršćenih algi - no pojedine jedinke, poput one na fotografiji, mogu biti gusto obrasle algama i naslagama, što otežava prepoznavanje na terenu.

Razlikovanje

U europskim i sredozemnim morima živi desetak vrlo sličnih vrsta roda Macropodia, koje se međusobno razlikuju uglavnom po relativnoj duljini rostruma u odnosu na oko, njegovu savijanju prema dolje, obliku završetaka nogu i sitnim kvržicama na oklopu - detaljima koje je u prirodi, a pogotovo na fotografiji prekrivenoj naslagama algi, teško sa sigurnošću procijeniti. Vrsta Macropodia rostrata ima ravan rostrum otprilike dvostruko dulji od oka i, prema opisima, obično je uočljivo "čišćeg" oklopa od srodnih vrsta poput M. czernjawskii (rostrum 2-3× dulji od oka) ili M. longirostris, endemske sredozemne vrste s rostrumom 5-6× duljim od oka. Budući da je jedinka na fotografiji gotovo potpuno prekrivena pričvršćenim algama - što tu identifikacijsku značajku čini neizravno dostupnom - i sam rostrum nije u potpunosti razaznatljiv, ID se temelji ponajprije na tipičnom obliku tijela i nogu te na činjenici da je M. rostrata daleko najčešće citirana i najrasprostranjenija vrsta roda u literaturi i na terenu. I hrvatski izvori (Prirodoslovni muzej Rijeka) izričito napominju da se nekoliko vrsta sablasnih rakovica u Jadranu, zbog međusobne sličnosti, teško pouzdano razlikuje.

Stanište

- Dubina: plitko do 193 m, najčešće 5-40 m

- Podloga: detritična i muljevita dna, kamenje obraslo algama, maerl

- Vegetacija: livade morskih cvjetnica (posidonija, cimodoceja), naplavljene alge

- Skrovišta: ne skriva se aktivno - oslanja se na kamuflažu pričvršćenim materijalom

Biologija

Prehrana: Vjerojatno oportunistički svežder - hrani se algama i sitnim pričvršćenim organizmima s podloge, kao i malo pokretljivim beskralježnjacima.

Razmnožavanje: Ženke s jajašcima nalaze se tijekom cijele godine. Kao i kod drugih rakova-pauka (nadporodica Majoidea), ženka nakon posljednjeg presvlačenja postaje sposobna za razmnožavanje, pari se s jednim ili više mužjaka i polaže jaja. Ličinke prolaze planktonski razvoj, uglavnom ljeti i u jesen.

Ponašanje: Snažno se drži podloge dugim, kandžastim završecima nogu; kukastim dlačicama na oklopu i nogama pričvršćuje komadiće algi radi kamuflaže. Zabilježeno je približavanje obali tijekom zime.

Predatori: Nisu detaljno zabilježeni; oslanja se prvenstveno na kamuflažu.

Ekološka uloga

Kao sitni svežder i dio bentoske faune livada posidonije i detritičnih dna, sudjeluje u razgradnji organskog materijala i sam je plijen sitnijih grabežljivaca; njezina kamuflaža ujedno odražava raznolikost algi i epibionata prisutnih u okolišu.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno (NE)

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Ime roda "Macropodia" dolazi od grčkih riječi za "velik" i "noga" - u skladu s nesrazmjerno dugim, tankim nogama u odnosu na sitno tijelo.

- Kukaste dlačice na oklopu i nogama služe isključivo za pričvršćivanje tuđeg materijala (algi, spužvica) radi kamuflaže - rak sam ne proizvodi taj "kaput", nego ga aktivno prikuplja iz okoliša.

- Ženke s jajašcima zabilježene su tijekom cijele godine, a životinja je domaćin i nekolicini parazita, uključujući parazitske vitičare (Cirripedia) iz skupine Rhizocephala.

- Rod broji desetak vrlo sličnih europskih vrsta koje se pouzdano razlikuju uglavnom pod povećalom ili mikroskopom - i sami stručnjaci na specijaliziranim bazama poput DORIS-a uz gotovo svaku fotografiju ove vrste dodaju napomenu o mogućoj zamjeni s drugom vrstom roda.

Rasprostranjenost

istočni Atlantik od jugozapadne Norveške do Maroka, cijelo Sredozemno more (uklj. Jadran); odsutna u Crnom moru