SEADRIA

Mala rakovica

Maja crispata Risso, 1827

Mala rakovica sitna je "morska pauk" rakovica trokutastog oklopa koja se gotovo uvijek prekriva komadićima algi zakvačenim za kukičaste izrasline na oklopu - kamuflaža je toliko dosljedna da je životinju ispod nje često gotovo nemoguće prepoznati. Znatno je manja od srodne rakovice trnaste (Maja squinado), s kojom se mladi primjerci lako zamijene.

Opis

Izgled: Oklop je trokutast, sužen prema naprijed, crvenkasto- do žućkastosmeđe boje, s dvorogom (razdvojenom) njuškom obrubljenom snažnim šiljcima i s velikim trnovima duž rubova. Zadak je vrlo malen i podvijen ispod tijela.

Karakteristike: Ima pet pari dugih, člankovitih nogu - četiri para hodnih s kandžicama te prvi par završen tankim, dugim kliještima. Oklop je gotovo uvijek prekriven finim, razgranatim algama (npr. rod Dictyota, Cystoseira) koje se kukičastim izraslinama na oklopu čvrsto zakvače - zbog toga je životinju vrlo teško uočiti i prepoznati na fotografiji.

Razlikovanje od sličnih vrsta: Mladi primjerci lako se zamijene s mladima rakovice trnaste (Maja squinado), znatno krupnije vrste s Jadrana. Mala rakovica ima dulje šiljke na njušci, oklop je uz bočne rubove spljošteniji, uvijek dulji nego širi te prekriven tupim, ne oštrim kvržicama, a na bazalnom članku ticala nema bodlje - no ove su razlike u praksi vidljive tek na životinji bez nakita od algi, pa se pouzdana identifikacija na terenu često oslanja prvenstveno na veličinu oklopa. Rijetka i vrlo slična vrsta Maja goltziana (uglavnom Portugal-Senegal) gotovo se ne pojavljuje u Jadranu.

Stanište

- Dubina: 0-30 m, rijetko do 100 m

- Temperatura: umjereno do toplo Sredozemlje

- Podloga: kamenito i pjeskovito dno obraslo algama, sve vrste dna

- Vegetacija: livade posidonije, algalni pojasevi; česta i u lukama i lagunama

- Skrovišta: pukotine u stijenama, kamuflaža među algama

Biologija

Prehrana: Sveisojed koji se hrani uglavnom nepokretnim ili sporim organizmima - školjkašima, puževima, bodljikašima, sitnim rakovima i algama; noću je najaktivnija u potrazi za hranom.

Razmnožavanje: Spolovi su odvojeni, s izraženim spolnim dimorfizmom (zadak je uzak i šiljast u mužjaka, širok i zaobljen u ženke). Parenje se odvija u proljeće i ljeto, često nakon presvlake ženke dok joj je oklop još mekan. Ženka nosi oplođena jaja tamnocrvene do plavocrne boje ispod zatka te ih njeguje sve do izlijeganja u planktonsku ličinku.

Ponašanje: Sporo se i rijetko kreće (u istraživanjima zabilježeno najviše oko 16 m u 9 dana), pretežno noću aktivna. Kad je ugrožena, može se skupiti u nepomičnu "kuglu" oslanjajući se na kamuflažu, pobjeći i uskočiti u pukotinu ili se spustiti niz liticu raširenih nogu poput padobrana.

Predatori: Hobotnice, jastozi, a mladi su plijen raznih grabežljivih riba.

Ekološka uloga

Kao sporo pokretan sveisojed sudjeluje u kontroli populacija sjedilačkih beskralježnjaka i predstavlja izvor hrane hobotnicama i drugim predatorima; njezino ponašanje "kićenja" algama proučavano je i u hrvatskoj znanstvenoj literaturi (Fürböck & Patzner, 2005, Nat. Croat.).

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: nije zaštićena vrsta

- EU: nema posebnog statusa

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Oklop ima kukičaste izrasline nalik čičku ("Velcro" učinak) na koje pričvršćuje komadiće algi - dekoracija joj služi isključivo za kamuflažu, kako bi što manje nalikovala na raka.

- Ponašanje kićenja algama opisali su Fürböck i Patzner (2005.) u radu objavljenom u časopisu Natura Croatica Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja.

- Nakon posljednje (završne) presvlake više ne raste niti obnavlja oklop, što je čini trajno ranjivijom.

- Stari znanstveni naziv "Maja verrucosa" još se često susreće u starijoj stručnoj literaturi.

Rasprostranjenost

Sredozemno more (uklj. Jadran) i istočni Atlantik od Bretanje do Senegala