Lakonogi rak
Percnon gibbesi (H. Milne Edwards, 1853)
Lakonogi rak invazivna je vrsta raka podrijetlom iz tropskog Atlantika, u širenju po Sredozemlju od kraja 1990-ih, prepoznatljiva po redu bodlji na prednjem rubu nogu i upadljivim tirkiznim oznakama na zglobovima nogu i oklopu.
Opis
Izgled: Rak crveno-narančastog tijela s nogama koje na prednjem rubu nose jasno vidljiv red bodlji; na zglobovima nogu i uz oklop uočljive su sjajne tirkizno-plave točke/oznake, dok su same oči tamne, crvenkasto-smeđe. Vrhovi kliješta izraženo su ljubičasto-plave boje, a dlan kliješta crveno-narančast. Kratka ticala vidljiva su neposredno uz oči.
Karakteristike: Prema literaturi, oklop je spljošten, gotovo četvrtast, smeđe-crvene do zelenkasto-smeđe boje. Vrsta je poznata po brzim, okretnim pokretima (otud "nimble" u engleskom nazivu) i po tome što obično boravi u manjim skupinama, hraneći se algalnim obraslinama. U obrambenom položaju razapinje noge preko pukotine u stijeni, što im daje vrlo izdužen, rašireni izgled.
Posebnost: Jedna je od najuspješnijih invazivnih vrsta rakova u Sredozemlju, širi se putem dugoživućih planktonskih ličinki i pomorskim prometom.
Razlikovanje od sličnih vrsta: Najsličnija je autohtonom, neinvazivnom hlapiću strigljaču (Galathea strigosa - posve druga porodica, Galatheidae), koji ima izduženo tijelo tipično za rakove-jastožiće s repom podvučenim ispod tijela te plave (ne tirkizne) pruge oko očiju. Kod vrste Percnon gibbesi tirkizne oznake nalaze se na zglobovima nogu i oklopu, a ne oko samih očiju, dok je red bodlji na prednjem rubu nogu karakterističan upravo za nju.
Stanište
- Dubina: 0,5-4 m (prema literaturi za ovu vrstu)
- Podloga: kamenita obala, lukobrani, marine - boravi gotovo isključivo među stijenama
- Vegetacija: algalni obrasti kojima se hrani
- Skrovišta: pukotine i male šupljine među stijenama
Biologija
Prehrana: Strogi biljojed - pase mikroalgalne obrasle na stijenama.
Razmnožavanje: Širi se dugoživućim planktonskim ličinkama, što uvelike pridonosi njezinoj invazivnoj ekspanziji Sredozemljem.
Ponašanje: Dnevno aktivna, izrazito okretna i brza; vrhunac aktivnosti u suton; često u manjim skupinama od 2-5 jedinki.
Predatori: nepoznato za jadransku populaciju
Ekološka uloga
Kao invazivna vrsta koja se hrani algalnim obraslinama, potencijalno konkurira autohtonim biljojednim beskralježnjacima za isti resurs. Njezino je širenje Jadranom tek u ranoj fazi (rijetki nalazi od 2015., najsjeverniji 2023. kod Pule), pa opseg stvarnog ekološkog utjecaja u hrvatskim vodama još nije utvrđen.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Hrvatska: strana/invazivna vrsta (rijetka, tek nedavno dokumentirana)
- EU: nije uvrštena na Popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost Unije (Uredba (EU) 1143/2014)
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne unositi u nova područja niti prenositi žive primjerke; Prijaviti opažanje (rijetka, slabo dokumentirana vrsta u Jadranu); Ne uznemiravati
Zanimljivosti
- Prvi zabilježena u Sredozemlju 1999. kod otoka Linose i na Balearima, otad se smatra jednom od najuspješnijih invazivnih vrsta rakova u regiji.
- Prvi potvrđeni nalaz u Jadranu objavljen je 2015. godine.
- Najsjeverniji zabilježeni nalaz u cijelom Sredozemlju zabilježen je u prosincu 2023. kod Pule (Istra).
- Engleski naziv "nimble spray crab" odnosi se na njezinu brzinu i okretnost te sklonost zoni prskanja valova na kamenitoj obali.
- Iako sitna (oklop svega oko 3 cm), lako se prepoznaje po kombinaciji reda bodlji na nogama i tirkiznih oznaka na zglobovima.
Rasprostranjenost
izvorno tropski Atlantik; u Sredozemlju invazivna od 1999., prvi potvrđeni nalaz u Jadranu 2015., najsjeverniji nalaz u cijelom Sredozemlju zabilježen u prosincu 2023. kod Pule (Istra)